Hana kaže da se Sarajevo promjenilo po pitanju proslave Božića - Veliki poznavalac historije grada poručio: "Nije to baš tolika promjena, u Sarajevu i dalje živi taj duh"
Najpoznatija bh. influenserica sa zagrebačkom adresom Hana Hadžiavdagić, čestitala je putem društvenih mreža Božić svojim pratiocima.
Osim toga, pisala je i proslavi Božića nekada, tvrdeći da se promijenila u odnosu na danas.
"Tradicija je bila da se okupimo i da odemo na ponoćku u Katedralu. Nekako smo Božićnu misu i Božić doživljavali kao naš praznik... 'Jednom se Bogu molimo. Samo su nam načini moljenja drugačiji.' Ta tradicija je bila baš tradicija. Jednako smo prisustvovali i paljenju Badnjaka, Neni i Miri smo išli čestitati Pesah... Dalibor, Igor, Saša su išli na Bajram namaz. Znate šta nas spaja? Znate li šta će nas uvijek spajati? Sarajevo! Mirisno na tamjan, mirisno na sapune sa hadža, mirisno na Đurđevdan. Miriše na raju! Miriše na mangupluk! Miriše na nas! Sretan Božić. Tako sam odgajana i ja i to je moje Sarajevo bilo nekad... Nadam se da će biti opet", napisala je Hana.
Ugledni arhitekta i dobar poznavalac historije Sarajeva Mufid Garibija, u razgovoru za Source se baš i nije složio sa riječima influenserice.
"Na početku bih rekao, ona je napisala šta je napisala, ali nije to baš tolika promjena. Ima promjene, ali nije to baš tako. U Sarajevu i dalje živi taj duh, bez obzira što je manje stanovnika i katoličke i pravoslavne vjeroispovijesti. Mi ovdje živimo tu priču i dan danas sa našim sugrađanima. Mogu slobodno kazati, ako igdje nema nacionalizma i šovinizma, onda je to u Sarajevu, niti ga je bilo. To Sarajevo nekadašnje, koje smo mi upamtili, ona je malo mlađa generacija, ali mi koji smo upamtili moramo znati da taj period SFRJ je bio nešto drugačiji", govori Garibija.
Dalje navodi da je bilo "drugačije u odnosu na danas samo što se to vezalo prema Novoj godini".
"Znamo da su ti praznici i 25. decembra, ali i 7. januara kod pravoslavaca, a negdje u sredini je doček Nove godine i onda se sve to nekako lijepo svezalo zajedno. Socijalističke vlasti su već 60-tih godina počeli polako 'popuštati', pa je taj agresivni ateizam počeo polako da nestaje. Odgoj katolika, muslimana i pravoslavaca u Sarajevu je išao kroz duhovni odgoj iz kuća, pa i kroz te škole i mektebe kod muslimana često. Činjenica je da su muslimani zaista više dolazili na Ponoćku. Glavne crkve koje su tada bile su Crkva sv. Ante na Bistriku i Katedrala. Međutim, u kontekstu odziva muslimana na Ponoćku, on je bio velik a naročito u Crkvi sv. Ante. Pretežno je mlađi svijet išao u Crkvu sv. Ante, a kada bi se završila Ponoćka, onda bismo išli do Katedrale da obiđemo postavku koja je bila ispred. Moram reći da i oni koji nisu upražnjavali vjeru su dolazili na Ponoćku, tako da taj duh Sarajeva je bio, istinit je i danas je prisutan", rekao je za naš portal Mufid Garibija.
(Ajdin B.)