Tradicionalnom paljenju badnjaka prethodila je služba bdijenja u crkvi kojoj je, između ostalih, prisustvovao mitropolit dabrobosanski Hrizostom, dijeleći radost brojnih pravoslavnih vjernika povodom dočeka nastupajućeg Božića.

Mitropolit Hrizostom se nakon večernjeg bogosluženja i blagosiljanja badnjaka obratio vjernicima, ističući značaj i simboliku badnjaka, Badnje večeri i Božića.

Prije bogosluženja u Staroj pravoslavnoj crkvi i nalaganja badnjaka, mitropolit dabrobosanski Hrizostom služio je večernje bogosluženje u Sabornom hramu Rođenja Presvete Bogorodice u Sarajevu.

Službama bdijenja i paljenjem badnjaka u pravoslavnim hramovima najavljuje se rođenje Spasitelja, čiji se dolazak na svijet slavi kao početak novog vremena, a u pravoslavne domove se unosi badnjak, kojem je Crkva dala poseban smisao.

Badnjak je obično mlado hrastovo ili cerovo drvo koje, prema predanju, predstavlja simbol drveta koje su pastiri donijeli Josifu i Mariji da nalože vatru i ugriju pećinu u kojoj se Hristos rodio.

Paljenje badnjaka predstavlja i simbol rastanka sa starim vjerovanjima i prihvatanje nove svjetlosti koja dolazi s vjerom u novorođenog Hrista.

Badnja večer je porodični praznik, kada se ukućani okupljaju oko posne trpeze, jer je Badnji dan i posljednji dan posta.

Božić je uz Vaskrs najznačajniji praznik za pravoslavne vjernike, a pripreme za obilježavanje Božića počinju 40 dana ranije Božićnim postom koji simbolizira pročišćenje duha i tijela.

Vjernici badnjak unose i u kuću, što simbolizira sreću, zdravlje i napredak.

(Fena / Haris Ahbabović)