22.10.2019. 11:35
0
Jelena Sesar: Podizanje utvrda na granicama moglo bi ozbiljno destabilizirati BiH
Situacija s migrantima u BiH je alarmantna i s dolaskom zime, moguće je da ćemo se suočiti sa ozbiljnom humanitarnom krizom. Uz to trenutna tendencija da se dižu zidovi i utvrde na granicama i pooštravaju sigurnosne mjere kako bi se spriječili ulasci u EU bi mogla ozbiljno destabilizirati države poput BiH, kaže u intervjuu za Fenu Jelena Sesar istraživač za Balkan i EU u Amnesty Internationalu sa sjedištem u Londonu.

-Ono što posebno zabrinjava je i planirano zatvaranje Mirala u Velikoj Kladuši te sudbina ljudi koji su tu trenutno smješteni, ali i ostalih koji spavaju na raznim lokacijama, čak i pod otvorenim nebom, u Bihaću i Velikoj Kladuši. Posljednjih dana imamo sve više informacija o prisilnim premještanjem ljudi u improvizirani kamp Vučjak, koji je potpuno neuvjetan za smještaj ljudi - kaže Sesar.

Prema zvaničnim podacima u BiH trenutno nalazi nešto više od 6.000 migranata, većina u Unsko-sanskom kantonu, ali je stvarna brojka vjerovatno znatno veća.

- Kapaciteti centara kojima upravlja Međunarodna organizacija za migracije (IOM) ili državna ministarstva su oko 4.000, što ostavlja nekoliko hiljada ljudi bez krova nad glavom i  elementarne podrške koju je BiH obavezna da pruži izbjeglicama i migrantima koji se tu nalaze. Kako smo već ranije upozorili, uvjeti u postojećim centrima u Bihaću i Velikoj Kladuši su u potpunosti neadekvatni, ali oni  pružaju sklonište i minimalne uvjete za smještaj -  navodi Sesar.

Zabrinutost Amnesty International ističe i zbog  prisilnog premještanja ljudi u improvizirani kamp Vučjak koji se nalazi na napuštenoj  deponiji i postoji visok rizik od isparavanja metana koji je otrovan po zdravlje ljudi.

- Više stotina ljudi koji su tu trenutno smješteni nemaju ni osnovne uvjete za život - spavaju pod šatorima, kamp nema tekuće vode, struje ili toaleta, a obroci  koji se dijele samo dva puta dnevno, su izuzetno skromni. Stanje u Vučjaku je potpuni neprihvatljivo i ispod osnovnog dostojanstva. Evropska komisija i UN su već upozorili na uvjete u kampu i tražili od vlasti da ga zatvore, a ljude koji su tu smješteni premjeste u uslovniji prostor bez odlaganja, što mi svakako podržavamo - kaže Sesar.

Amnesty International ocjenjuje kako vlasti u BiH,  posebno Ministarstvo sigurnosti, kao i obje entitetske vlade, moraju preuzeti odgovornost za smještaj izbjeglica i pronaći adekvatan prostor i to u oba entiteta.

-Situacija gdje Unsko-sanski kanton nosi sav pritisak je neodrživa - treba da postoji više solidarnosti unutar cijele države. Ovo je pitanje od kojeg nije moguće pobjeći, a da se ne pribjegne mjerama koje će neminovno ugroziti prava ljudi koji su tu jer bježe od konflikta ili siromaštva - pojašnjava sagovornica.

Kaže kako nedostatak sredstava ne može biti izgovor.

-Evropska komisija je do sada uložila 34 miliona eura u zbrinjavanje izbjeglica, ali ono što evidentno izostaje je podrška i saradnja između vlasti na svim nivoima, uključujući na državnom i entitetskom nivou, da tretiraju ovo pitanje kao prioritetno. U protivnom, hiljade života će biti ozbiljno ugroženo u narednim mjesecima - upozorava Sesar.

Amnesty International smatra da su, za razliku od BiH, zemlje u okruženju  znatno bolje upravljale migrantskom krizom.

- Bosna i Hercegovina svakako nije usamljena u ovom problemu. Zemlje na granici Evropske unije, a posebno Grčka, Italija, pa čak i Bugarska, su se suočile s velikim brojem izbjeglica na svom teritoriju. Srbija i Makedonija su bile u sličnoj poziciji kao i BiH prije dvije godine. Za razliku od BiH, ove dvije države su znatno bolje upravljale situacijom. Kao i BiH, Srbija je dobila značajna sredstva i podršku od Evropske unije, ali za razliku od BiH - vlasti u Srbiji su potpuno preuzele odgovornosti za smještaj i podršku izbjeglicama. To kod nas nije slučaj. Ovo što se dešava u BiH je stanje potpune nezainteresiranosti i gotovo sistemskog nemara koji može dovesti do još većeg problema - kaže Sesar  i naglašava kako BiH ima obavezu da osigura smještaj i podršku ljudima koji se nađu na njenom teritoriju, te da pri tome poštuje i njihova osnovna prava.

Po njenoj ocjeni kriza u BiH u velikoj mjeri  je rezultat prisilnih odvraćanja i kolektivnih protjerivanja iz Hrvatske.

-Amnesty International već dugo upozorava da ono što se dešava na granicama Hrvatske sa BiH i Srbijom predstavlja kršenje međunarodnog prava, ali i važećih evropskih zakona. Hrvatska nije jedina evropska država koja koristi sva sredstva da spriječi ulaske na svoj teritorij. Slično nasilje se već godinama dešava na granicama Mađarske, ali i Bugarske. Iako Evropska komisija redovno upozorava ove države, EU snosi veliku odgovornost za trenutnu situaciju na svojim granicama. Tzv. migrantska kriza ja direktna posljedica politike koja već godinama podržava mjere koje imaju za cilj da spriječe nove ulaske u Evropsku uniju - navodi Sesar.

U tom kontekstu, kaže sagovornica  kako dugoročno, jedini način da se zaustave nezakonite prakse na granicama, kao i kršenje osnovnih ljudskih prava, te bolje kontrolišu putevi migracija, je da se postigne sporazum na nivou Evropske unije kojim se osiguravaju sigurni i legalni načini za sticanje statusa, kako izbjegličkog, tako i migrantskog, za ljude koji bježe od rata ili siromaštva.

-Trenutna tendencija da se dižu zidovi i utvrde na granicama i pooštravaju sigurnosne mjere kako bi se spriječili ulasci u EU nije samo dovela do povećanja krijumčarenja i otvaranja još opasnijih i rizičnijih ruta, već je stvorila situacije kakve sad imamo u BiH ili Libiji, državama izvan same granice Schnegena; državama koje su pokazale da nisu voljne ili u stanju da osiguraju elementarne uslove za smještaj ljudi, te da im pruže zaštitu i podršku – a na što su se obavezale. Takva politika bi mogla ozbiljno destabilizirati države poput BiH, ali ona također predstavlja prijetnju za budućnost EU i dovodi u pitanje iskrenu posvećenost Evropske unije vrijednostima i principima na kojima je osnovana - rekla je na kraju razgovora za Fenu Jelena Sesar.

(Fena / Haris Ahbabović)

0
VIJESTI
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
 

Impressum
T:
M:
Marketing
T:
M:
Aplikacije
Mobilna aplikacija
Android aplikacija
Social

Copyright ©2009 - 2015, Source d.o.o.