Ernst-Dziedic je obišla Lipu prošle sedmice i za N1 opisala šta je vidjela.

“To je unutar kampa Lipa jedna zasebna struktura sa ogradom od 6 metara. Tu su dva kontejnera. Jedan od njih sadrži male ćelije sa malim prozorima a drugi kontejner iza je bio čak bez prozora. Tu je velika zelena ograda. Sve je zatvoreno i sve se posebno nadgleda kamerama”, rekla je ona.

Međutim, nije mogla da uđe u taj objekat, navodeći da joj je upravitelj rekao “da je ključ u Beču”.

“Znači da je kod međunarodne organizacije kojoj je sjedište kod nas u Beču, gdje je direktor Michael Spindelegger koji je izgleda dobio zadatak koncipira te pritvorske jedinice u kampu Lipa, te da to implementira”, kaže ona.

Ernst-Dziedic ne zna tačno od koga je došao taj zadatak.

“Sada se priča da je to bila Evropska komisija ali može biti da je odluka napravljena u Beču”, rekla je, te objasnila da u Beču postoji jedna platforma protiv ilegalnih migracija koja podrazumjeva suradnju između Austrije i država Balkana.

“I tu očigledno ima par projekata koje su dogovorili austrijski ministar unutrašnjih poslova i kancelar i ministar sigurnosti u BiH. I tu je negdje vjerovatno napravljena ta odluka da se u kampu Lipa izgradi i uspostavi jedna posebna zatvorena jedinica. Ta pritvorska jedinica do danas nema nikakvu zakonsku osnovu”, kaže ona.

Također navodi da za ovaj projekat nije bilo građevinske dozvole, i da je plan da se migranti tamo zadrže i do 72 sata.

“A za to u BiH također ne postoji zakonski osnov. To znači da bi takav zakonski osnov morao prvo da se usvoji u parlamentu, i tu mi je ispričao gradonačelnik da je Ministarstvo sigurnosti parlamentu poslalo prijedlog u kojem bi se omogućila ta 72 sata”, kaže ona.

Postavlja pitanje ko je odgovoran za ovaj objekat i ko treba da odlučuje ko će biti zatvoren tamo, zbog čega, i šta će se desiti s tim ljudima.

“Mi sumnjamo i u isto vrijeme smo zabrinuti da ta pritvorska jedinica služi tome da se tamo pošalju izbjeglice koje se želi deportovati. Već sada Hrvatska autobusima prevozi mnogo izbjeglica u BiH, u kamp Lipa. Čula sam da se čak u BiH šalju čak i izbjeglice koje nisu ranije bile u BiH, nego na primjer u Srbiji,” upozorava ona.

Smatra da je cilj sve te migrante skupiti u Lipi, te da će nakon boravka u pritvorskoj jedinici oni koji trebaju biti deportovani biti poslani u Sarajevo, a onda odatle u zemlje porijekla.

“Mi ne želimo da BiH postane zona za deportaciju za cijelu Evropu. Ne želimo da u BiH ljudi bez pravednog suđenja, bez poštivanja njihovog prava da zatraže azil, jednostavno budu deportovani. Mi ne želimo da BiH ovdje nosi sav teret jer mi u Evropi takve procese ne želimo da vodimo. To ne smije da se desi i zbog toga moramo zaista tu pritvorsku jedinicu, njenu ulogu, cilj i zadatak bolje sagledati”, podcrtala je.

Najavila je da će Ministar za ljudska prava BiH u maju posjetiti Beč, te da će pokušati da se sastane s njim.

“Zbog čega bi BiH prihvatala i po mogućnosti sama deportovala ljude iz Hrvatske, Srbije, Austrije, Mađarske, iz čitave regije bez suđenja? Jer time bi se BiH učinila krivcem što ti ljudi nisu dobili suđenje. I tako bi se BiH učinila krivcem što se ljudi nepravično zatvaraju. Ja smatram da BiH ovdje treba da ima samopouzdanje da kaže “Ne želimo da budemo vaša zona za deportaciju. Mi poštuemo ljudska prava i ne želimo da se ljudi drže u zatvoru 72 sata kod nas bez razloga i bez da znamo šta će se s njima desiti”,” istakla je.

Također se osvrnula na pitanje nasilnog vraćanja migranata u zemlje iz kojih su prešli granicu, ističući da je ta praksa nezakonita po međunarodnom pravu i da se evropske zemlje toga trebaju pridržavati.

“Ako su ti ljudi ranije bili u Hrvatskoj, onda bi trebali tamo predati zahtjev za azil. Ne smije se dešavati da Hrvatska te ljude bez tog zahtjeva ponovo pošalje u BiH. Ako su ti ljudi ranije bili u Grčkoj ili u Bugarskoj, onda im tamo mora biti obezbjeđeno pravo da predaju takav zahtjev i da se potrude da dobiju azil u Evropi”, istakla je.

“Smatram da ovdje moramo podići glas i natjerati ove ostale evropske države da preuzmu odgovornost da osiguraju pravična suđenja za ove ljude i da one same provjere da li ti ljudi imaju pravo na azil – ako da, da mogu ostati u zemlji, a ako ne, da moraju napustiti zemlju. U ovom momentu se to ne dešava, Hrvatska ne razmatra zahtjeve, Mađarska ne razmatra zahtjeve, nego se odvija neka vrsta igre s izbjeglicama u regiji Balkana. I, kao što sam rekla, BiH je ovdje najviše pogođena ako se u nju šalju ovi ljudi iz svih tih zemalja, bez da je BiH zvanično uopšte članica EU, te se BiH onda obavezuje da mora da se brine o svim tim ljudima”, dodala je.

Ernst Dziedic je rekla da je u kontaktu sa austrijskim ministarstvu pravde, unutrašnjih i vanjskih poslova po ovom pitanju i da želi ovu temu isticati u Parlamentu.

“Da li to uopšte želimo, kao Austrija, da se novac od naših poreza koristi za izgradnju zatvora gdje ne znamo šta će se desiti s tim ljudima tamo? Znači, sigurno ćemo to ovdje s naše strane učiniti domaćim političkim pitanjem”, istakla je.

Također je rekla da je pozvala Spindeleggera da skupa dođu u BiH naredni put i da joj otključa taj objekat.

“A također je veoma bitno dobiti odgovore iz Evropske komisije. Tamo je komesar EU za proširenje iz Mađarske, gospodin (Oliver) Varhelyi”, navela je, te dodala kako se čini da i on “ima svoje prste u toj igri”.

Tvrdi da je Varhelyi navodno rekao “BiH će dobiti novac, ali BiH mora primiti te sve izbjeglice i dalje deportovati”.

“To jedna EU, koja je jednom primila Nobelovu nagradu za mir, ne smije priželjkivati, da se dešavaju nezakonite stvari na njenoj granici”, rekla je na kraju Ernst-Dziedic za N1. 


(A.R.)