6.3.2021. 14:38
0
Direktorica Zavoda za javno zdravstvo KS, Aida Pilav: Spasili smo staračke domove koji su u mnogim bogatijim zemljama stradali
Imamo podatak koji kaže da je u Sarajevu 19 posto ljudi sa antitijelima na virus - Ne očekujem da će se svi željeti vakcinisati
Jedna od najčešće korištenih riječi, pojmova, u posljednjih godinu dana u svijetu je pojam „restrikcije“ odnosno mjera i zabrana koje su nam stigle sa pandemijom koronavirusa.

Dok neke zemlje žive već u višemjesečnom lockdownu, a u kojima vladaju zabrane na svakom koraku i gdje ljudi moraju da žive po nekim novim pravilima, u drugim zemljama nema toliko restrikcija, a da nema maski na licima stanovnika jedva da bi i primjetili da tu vlada pandemija Covida-19.

Koliko zapravo manje ili veće restrikcije mogu da na kraju pomognu nekoj zemlji da smanji broj zaraženih i umrlih, u to niko više nije siguran. 

Nema garancije

Ono što smo do sad naučili je da politika zatvaranja ljudi u kuće nije garancija epidemiološke sigurnosti, a u međuvremenu se desio kontraefekat koji je bio katastrofalan po cjelokupno društvo, poput ekonomskog kraha, desetina hiljada, ispostavit će se kasnije, bespotrebnih otkaza na poslovima, direktnog udara na psihu čovjeka i na svaku vrstu ljudske socijalizacije pogotovo među mlađom populacijom koja nije ni svjesna kakvu štetu trpi.

Kad bi radikalne epidemiološke restrikcije donosile velike rezultate, onda bi zatvorena Belgija prošla mnogo bolje, a ne bi imala u prosjeku blizu 2.000 umrlih na milion stanovnika, a ništa bolje nije ni u Češkoj u kojoj je pogotovo ovih dana brojka dosegla blizu 1.900, Slovenija broji za sad 1.832 mrtvih, a prate ih Velika britanija i Italija, zemlje u kojim su mjere pooštrene u posljednje vrijeme.

Odličan primjer je Slovačka koja je zavela policijski sat po kojem ljudi samo u gluho doba noći mogu da izlaze, dok je preko dana dozvoljeno da se kreću samo oni koji imaju dozvole. I šta su time dobili? Ništa. Početkom februara imali su oko 12.000 zaraženih, da bi sad on trenutno iznosio blizu 40.000! 

I dok se jadni Slovaci slomiše od pravila, mjera, restrikcija... tamošnje brojke dnevnih novozaraženih slične su broju novozaraženih u Srbiji, u zemlji u kojoj se na restrikcije gleda kao na dobar vic i gdje se rijetko ko pridržava mjera zaštite.

Šta je sa BiH? Slična je situacija kao i u Srbiji, ali se stiče dojam da smo i pored većih sloboda, kao i Srbija, bolje prošli od nekih zemalja koje su bile u lockdownu. Kod nas su restrikcije, kad se uporede sa onima u Njemačkoj, Belgiji, Holandiji, Engleskoj... - smiješne.

Kafići rade, bašte i izletišta su krcati ljudima, djeca idu u škole po korona – pravilima, vrtići su popunjeni... život uglavnom ide koliko - toliko normalnim tokom uz određene mjere i policijski sat koje su uveli krizni štabovi. Barem za sada. Sa ovakvim mjerama očekivalo bi se da smo među vodećim zemljama po broju smrtnosti, ali srećom nije tako. U BiH ona iznosi oko 1.500 umrlih na milion stanovnika, mada sve podatke treba uzeti s rezervom.

O pandemiji koronavirusa u BiH, ponašanju i navikama našeg stanovništva u korona-vremenu, te borbi za Covidom - 19, razgovarali smo sa prof. dr. Aidom Pilav, direktoricom Zavoda za javno zdravstvo.

Podsjećanja radi, Pilav je prošle godine tokom najveće bitke bh. građana sa ovom, tada još potpuno nepoznatom pošasti, tokom većeg perioda bila na čelu Kriznog štaba KS-a. 

- Mi smo upravo ušli u drugu godinu pandemije i već smo počeli da živimo sa virusom odnosno naučili smo da je ovo to „novo normalno“ o čemu se toliko pričalo. Mi sad živimo s tim. Imamo jedan podatak koji kaže da je u Sarajevu 19 posto ljudi već sa antitijelima na virus. To znači da smo mi već probuđeni na neki način, ističe Pilav.

Potom se vratila unazad u vrijeme kada je bio lockdown u BiH, u proljeće prošle godine.

- Tada se desilo da je broj zaraženih bio jako mali. Kad vi totalno zatvorite gradove logično da je manji broj zaraženih. Potom se ušlo u ljetne mjesece , a u augustu je došlo da velikog skoka novozaraženih. Tu nastaje problem kada se mora misliti na zdravstveni sistem koji se mora zaštititi jer je pritisak ogroman, podsjetila je Pilav.

Nije za kazne

Napominje kako svijet na različite načine traži način kako da zaustavi širenje u svojoj zemlji, ali i da se naredbe i odluke trebaju sprovoditi, pogotovo u periodu kada stignu vakcine, jer je često bio slučaj da ljudi izbjegavaju imunizaciju.

- Razne modele države traže za zaštitu od koronavirusa. Naše odluke i centralne naredbe lani nisu bile loše, ali ih trebalo sprovoditi na pravi način. Bilo je primjera gdje umjesto preporučenih 30 osoba bude 60 ili 70 na jednom mjestu. A nisam nikad bila za kazne. Mi se jednostavno moramo naučiti da živimo s tim. Nismo neka velika ekonomija, neka velika zemlja ili mnogoljudna da ne bi mogli biti disciplinovani i da ne bi izdržali još jedan period do dolaska vakcina, kaže naša sagovornica.

- Mi i ovako imamo problem imunizacije, gdje roditelji ne dovode djecu na one redovne vakcine koje trebaju primiti. Tako da ne očekujem da će i u ovom slučaju svi otići da se vakcinišu, dodaje.

Smatra kako mi u Bosni i Hercegovini generalno možemo biti zadovoljni epidemiološkom situacijom u odnosnu na neke zemlje koje su imale mnogo jače restrikcije i lockdowne, ali nisu dobro prošle i pored jakih mjera.

- Mi nismo imali strašne i nerješive probleme i ispade u zdravstvenom sistemu. Ako se više čuvamo pritisak na sistem će biti manji i to je tako. Ne smatram da smo prošli ni gore ni bolje od drugih zemalja. Znam samo da mi kao jedna mala zemlja treba da pronađemo neki model borbe s koronavirusom koji će nanijeti minimalnu štetu svima u BiH. Ograničeno kretanje već imamo, sad je pitanje koliko se to poštuje, jer to je uvedeno najviše zbog ovih noćnih okupljanja, naglašava Pilav, te nastavlja: 

- S druge strane, i ovaj virus možda oslabi mada su tu novi sojevi, a jedna od zemalja koja sad to trpi je Češka u kojoj situacija nije dobra. Inače, kad govorimo o drugim zemljama, sjećate se lani kakve su crne vijesti dolazile iz SAD-a, gdje su ljudi masovno umirali. Kasnije se ispostavi da mnogo naroda tamo nije ni zdravstveno osigurano, mnogi nisu ni do bolnice mogli doći. Zatim imamo jednu Švedsku koja je pustila narod da se zarazi misleći da će tako steći imunitet, a poslije nekog vremena kad je nastupio opšti haos u bolnicama, švedski kralj rekao da su pogriješili. Zemlje su tražile razne modele, Njemačka i Austrija su ušle u lockdown kako bi spasile svoje privrednike. Ali su to jake zemlje koje su to poslije nadoknadile novčano, rekla je Pilav za Source.ba

Direktorica Zavoda za javno zdravstvo na kraju je istakla jednu stvar zbog koje posebno sretna, a to je da su „tokom najvećih kriza s korona virusom u Sarajevu sačuvani starački domovi, koji nisu baš najbolje prošli u mnogo razvijenijim zemljama pogotovo u Italiji gdje su zabilježeni brojni smrtni slučajevi starije populacije“.

- Držali smo se propisa, ljudi su poštovali naredbe i mjere, nije bilo posjeta od starta epidemije u BiH, i to je dalo rezultat. Mnoge zemlje poput italije, Švedske... nisu prošle baš najbolje, zaključila je prof. dr. Aida Pilav.


Novinar: Mirza Kadić

0
SOURCE PRIČE
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
 

Impressum
T:
M:
Marketing
T:
M:
Aplikacije
Mobilna aplikacija
Android aplikacija
Social

Copyright ©2009 - 2015, Source d.o.o.