Ovim se ispunilo pet od 14 prioriteta Evropske komisije za evropski put Bosne i Hercegovine.

Kada je u pitanju Zakon o VSTV-u,  predsjedavajući Doma Nikola Špirić (SNSD) najavio je da će se delegati o ovom zakonu izjašnjavati 6. septembra u drugom čitanju te ih je pozvao da do tada ulože amandmane na zakon.

Kada su u pitanju izmjene Zakona o strancima, njima se potvrđuje odgovarajuća usklađenost s regulativom Evropske unije u oblasti migracija. Time se preuzimaju četiri uredbe EU donesene od 2016. do 2021. godine u procesu kontinuiranog usklađivanja bh. propisa s pravnom regulativom EU-a. Zakon se usklađuje s uredbama EU-a koje se odnose na područja izdavanja viza, stalnog i privremenog boravka, obrazovanja, istraživanja, učešća u programu razmjene, obavljanja stručne prakse, volontiranja, zaposlenja visokokvalificiranih radnika te rada na temelju plave karte, kao i na osnovi humanitarnih razloga.

Također, delegati su podržali i izmjene Zakona o ombudsmenu za ljudska prava Bosne i Hercegovine kao i Prijedlog zakona o slobodi pristupa informacijama na nivou institucija BiH, oba u drugom čitanju u identičnom tekstu kakvog ga je usvojio i Predstavnički dom.

Ipak, delegat Kluba Hrvata Zlatko Miletić (Za nove generacije) i delegat Kluba Bošnjaka Šefik Džaferović (SDA) upozorili su da Zakon o slobodi pristupa informacijama nije usklađen s pravnom stečevinom EU, posebno u dijelu koji se tiče drugostepenog žalbenog organa.

Također, delegat Kluba Bošnjaka Džemal Smajić (Stranka za BiH) upozorio je da je opseg onih koji ne moraju dostavljati informacije javnosti proširen ovim zakonom, ali je ministar pravde BiH Davor Bunoza naglasio da su izuzeci usklađeni s međunarodnim standardima.

Osvrnuo se i na kritiku koja se odnosi na Žalbeno vijeće pri Vijeću ministara BiH, dodajući da taj posao ne može raditi Institucija ombudsmena jer je to protivno Ustavu i Zakonu o ombudsmenu i  protivno Zakonu o upravi.

Pojasnio je da institucija ombudsmena, prema zakonu i Ustavu, donosi preporuke koje su neobvezujućeg karaktera, ne obvezuju institucije.

Također, Prijedlog zakona o organizaciji tržišta vina u BiH usvojen je po hitnom postupku. Sada je potrebno da se isprave tehničke greške kako bi bila okončana parlamentarna procedura za ovaj zakon.

U pitanju je zakon kojim se potvrđuje odgovarajuća usklađenost s regulativom Evropske unije u oblasti tržišta vina, ovim zakonom namjerava se osigurati veća konkurentnost i bolji pristup proizvođača iz BiH na evropskim i svjetskim tržištima, uz bolje uvjete za proizvodnju vina. Njime se preciziraju i odredbe o proizvodnji grožđa i vina.

Značajan dio zakona odnosi se na sistemsko uređenje oblasti u vezi s oznakama porijekla te na označavanje, prezentaciju i reklamiranje proizvoda vinarstva, kao i na stavljanje tih proizvoda na tržište, njihov nadzor i kontrolu, uključujući i odredbe o organskim vinima, aromatiziranim vinskim proizvodima i voćnim vinima, piše N1.

(Mubina Lj.I.)