Firma je, podsjetimo, kazala da je proizvodnju obustavila zbog loših uslova koji vladaju na tržištu čelika.

Koliko je ovo pogubna vijest za bh. privredu govori činjenica da je riječ o firmi koja je lani imala prihode od preko milijardu KM.

Kompanija je prošle godine imala prihode od milijardu i 54 miliona KM po čemu su bili četvrta najveća kompanija u Federaciji BiH, piše BiznisInfo.ba. Ostvarili su dobit od 41 milion maraka te su po tom segmentu zauzeli devetu poziciju.

Osim toga, prema zvaničnim podacima na kraju prošle godine zenički Mittal je upošljavao 2.192 radnika, po čemu je također bio jedan od najvažnijih privrednih subjekata u našoj zemlji.

Tome treba dodati i firmu ArcelorMittal Prijedor koja dijeli sudbinu zeničke firme, a koja je lani imala prihode od 75 miliona KM i oko 700 zaposlenih. Ova kompanija rudom snabdijeva zeničku tvornicu. Prekid proizvodnje će se, između ostalog, negativno odraziti na željeznice koje su prevozile robu, ali i na niz drugih kompanija s kojima se zenički gigant sarađivao.

Obustava rada, makar ona bila i privremena, dramatično će pogoditi privredu BiH, industrijsku proizvodnju i izvoz koji je svakako u padu ove godine.

– Nakon pažljivog razmatranja i procjene svih raspoloživih opcija, 11. novembra 2023. godine smo privremeno obustavili rad svoje Visoke peći, nakon čega je sukcesivno obustavljena proizvodnja i u ostalim pogonima. Proizvodnja u Valjaonicama obustavljena je 2. novembra 2023. ArcelorMittal Zenica namjerava nastaviti sa normalnim radom čim dođe do oporavka potražnje na nivou koji omogućava održivo poslovanje – objavili su iz ove kompanije.

Inače, evropsko tržište čelika trenutno je u padu, s trenutnim smanjenjem potrošnje čelika u EU koje je počelo u drugom kvartalu 2022., zbog sukoba u Ukrajini, neviđenog rasta cijena energije, troškova proizvodnje i inflacije, sve usred rastuće ekonomske neizvjesnosti.

Uslovi potražnje značajno su se pogoršali u drugoj polovini 2023. godine, a očekuje se da će se ovaj negativni ciklus nastaviti, vođen kontinuiranom ekonomskom neizvjesnošću koja je rezultat visoke inflacije.

ArcelorMittal Zenica se počela suočavati sa problemima u poslovanju još od sredine prošle godine, i to uslijed globalnih kretanja na tržištu čelika i sirovina. Od 2021. godine, cijena koksnog uglja porasla je za 300%, cijena električne energije je porasla za 44%, a cijena zemnog plina za 80%. Troškovi željezničkog transporta također su porasli za 25% od 2021. godine.

U istom periodu, sadržaj željeza u rudi iz rudnika koji opskrbljuju ArcelorMittal Zenica pao je sa 53% na 47%, što znači da se za istu proizvodnju čelika mora kupovati više rude. Osim toga, prodajne kvote na tržištu EU su ograničene, zbog zaštitnog režima koji je nametnula EU, i suočene su sa jeftinim uvozom čeličnih proizvoda iz Turske, proizvedenih putem elektrolučnih peći koje koriste staro željezo.

U svemu tome, u posljednje tri godine plate radnika su povećane za 32% zbog inflacije.

– Svi ovi faktori zajedno direktno utječu na mogućnosti da ArcelorMittal Zenica konkurentno proizvodi čelik putem integralne proizvodnje, što dovodi do privremene pauze u proizvodnji. To se naravno odrazilo i na našeg snabdjevača željeznom rudom, jer je ArcelorMittal Zenica zaustavila dopremu rude iz prijedorskih rudnika u periodu obustave proizvodnje – naveli su.

(Aldin B.)