Pod sankcijama su se našli zbog navoda o korupciji, kako je objasnio EIB, a u bh. entitetu Republici Srpskoj (RS) pripremaju se za radove na tunelu koji bi povezivao opštine Pale i Istočno Novo Sarajevo.

Tender za izgradnju još nije otvoren, ali je kineski partner finansirao izradu glavne studije o izvodljivosti. Vrijednost studije je 40 hiljada eura, potvrdio je za RSE Ljubiša Ćosić gradonačelnik Istočnog Sarajeva.

Ćosić je prije dvije godine potpisao ugovor o saradnji s kineskim partnerom.

Vrijednost projekta bi bio oko 300 miliona eura.

Sankcionisani zbog poslova u Maroku, Gruziji i Tanzaniji

Evropska investiciona banka je "Sinohydro Corporation Limited" zbog sumnje u koruptivne radnje u poslovima izgradnje u Maroku, Gruziji i Tanzaniji isključila na period od dvadeset mjeseci.

Ova odluka se odnosi na period od sredine augusta ove do sredine naredne 2024. godine.

Inače, "Sinohydro Corporation Limited" je prije dvije godine bila i pod američkim sankcijama zbog zabranjenih poslova u Iranu, te na 'crnoj listi' Svjetske banke i afričke razvojne banke zbog sumnji u korupciju, podmićivanje i prevare širom svijeta.

Uprkos sankcijama, nadležni u Istočnom Sarajevu, koje je potpisalo ugovor o saradnji sa kineskom kompanijom, ne vide ništa sporno. Poručuju kako ova kompanija ima "nevjerovatne reference i izvodi nevjerovatne radove".

"Sigurno da je EIB imala namjeru da obustavi finansiranje projekata u kojima učestvuje 'Syinohidro' kako bi im se onemogućio ulaz na evropsko tržište i realizaciju nekih bitnih projekata", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Ljubiša Ćosić, gradonačelnik Istočnog Sarajeva.

Treba navesti da osim u BiH, ova kineska komapnija ima 486 međunarodnih projekata u izgradnji u više od 72 zemlje, ukupne vrijednosti ugovora od skoro 43 milijarde dolara.

Tunelom kroz Trebević do autoputa Beograd -Sarajevo

Tunel za koji je zainteresovana kineska kompanija "Syinohidro" bi prošao kroz planinu Trebević u blizini glavnog grada Bosne i Hercegovine.

Pored toga što bi povezao dvije opštine, tunel bi bio dio trase budućeg auto puta Sarajevo-Beograd.

Njegova dužina bi bila osam kilometara.

Gradonačelnik Istočnog Sarajeva kaže za RSE kako bi tunel bio izgrađen na mjestu gdje je nekada bila željeznička pruga.

Umjesto dosadašnjih oko 18 kilometara, odnosno 40 minuta vožnje, tunel bi, prema riječima Ćosića, smanjio vožnju između dvije opštine na 10 minuta.

"To je dio trase autoputa Beograd-Sarajevo, ovaj tunel kroz Trebević bi bio na samoj trasi autoputa. Iz Sarajeva će se prema Istočnom Sarajevu, Palama, preko Višegrada krenuti ka Beogradu, na tu konekciju prema granici sa Srbijom", kaže Ćosić za RSE.

Trasu autoputa Beograd-Sarajevo su dogovorili 2019. godine vlasti BiH i Srbije.

Tada je usaglašeno da budu dvije dionice. Jedna bi išla od Sarajeva prema sjeveroistoku BiH - Tuzli i Bijeljini, a druga od Sarajeva prema istočnoj Bosni-preko Pala i Rogatice, Višegrada do Vardišta u Srbiji.

Dvije različite trase su dogovorene, jer se vlasti unutar Bosne i Hercegovine nisu mogle usaglasiti koji pravac kroz BiH treba da ide prema Srbiji.

Još 2016. godine, Turska se tokom trilateralnog poslovnog foruma BiH-Srbija-Turska ponudila da realizira projekat izgradnje autoputa Beograd Sarajevo.

Od tada do danas u Bosni i Hercegovini nije puno urađeno na realizaciji ovog velikog infrastrukturnog projekta.

Srbija skoro završava svoj dio izgradnje dionice prema Bijeljini, gradu na severoistoku BiH, na granici sa Srbijom.

Šta kineska kompanija već gradi u BiH?

"Sinohydro Corporation Limited" trenutno je angažovana na nekoliko infrastrukturnih i energetskih projekata u Bosni i Hercegovini. Gradi u oba bh.entiteta- Federaciji BiH i Republici Srpskoj.

U Republici Srpskoj gradi hidroelektranu "Ulog" na rijeci Neretvi, zbog čega su nekoliko puta bili protesti mještana zbog zagađenja ove rijeke na jugu Bosne i Hercegovine. Za ovaj projekat saglasnost je dala Vlada Republike Srpske.

Pored ovog, kineska firma gradi i most kod Počitelja, na jugu BiH, a koji je nedavno napuknuo i pukotina do danas nije sanirana.

U maju 2023. ova kompanija, zajedno sa još nekoliko kompanija koje su gradile most, stavljene su na "crnu listu" Autocesta Federacije BiH, zbog kršenja ugovora o izgradnji. Ova crna lista odnosila se samo na projekat izgradnje mosta Počitelj.

Za izgradnju ovog infrastrukturnog projekta, koji je dio koridora Vc, saglasnost je dala Vlada drugog bh. entiteta, Federacije BiH.

Igra li BiH suprotno pravilima EU?

Stavljanje kineske kompanije "Syinohidro" pod sankcije Evropske investicijske banke predstavlja svojevrsno upozorenje i alarm vlastima u Bosni i Hercegovini, kao zemlje kandidata na putu u Evropskoj uniji da povede računa s kim sklapa ugovore i dogovaraju projekte, kaže za RSE Edo Kanlić, direktor Inicijative za monitoring evropskih integracija.

Kanlić pojašnjava kako su projekti u kojima su uključene kineske kompanije u Bosni i Hercegovini najčešće netransparentni, odnosno, nisu se dobijale informacije od različitih nivoa vlasti u BiH o projektima, tenderima, te koncesijama, a koje su se najčešće dodjeljivale kineskim kompanijama.

Dodaje i kako su u tim slučajevima institucije zloupotrebljavale Zakon o slobodi pristupa informacijama.

"Do sada nismo vidjeli jasnu poruku ni iz BiH ni Evropske unije po tom pitanju", ističe on.

Kanlić kaže kako ne postoji jasna strategija komuniciranja Evropske unije prema Bosni i Hercegovini, te naglašava da i Bosna i Hercegovina mora uskladiti vanjsku politiku s Evropskom unijom.

"Vrlo često EU pristupa 'ad hoc' i ne postoji jasna strategija komuniciranja kako bi vlastima u BiH bilo jasno pod kojim pravilima se mogu koristiti sredstva EU", naglašava Kanlić.

 Kineska sredstva u RS-u zamjena za EU sredstva?

Prema riječima direktora Inicijative za monitoring evropskih integracija praksa u Republici Srpskoj je trenutno takva "da se sredstva iz kineskih banaka, vrlo često koriste kao zamjena za ona koja su uskraćena iz Evropske unije zbog secesionističke politike predsjednika entiteta RS Milorada Dodika".

Milorad Dodik je i ranije u svojim istupima najavio kako će sredstva za infrastrukturne projekte u tom bh. entitetu uspjeti osigurati iz Mađarske i Kine.

"Ove zemlje najčešće nemaju politiku uslovljavanja, za razliku od evropskih partnera, i to najbolje pokazuje koja je priroda odnosa i kako se zapravo pristupa tim partnerima iz Kine", poručuje Kanlić.

Srbija će do kraja 2023. godine završiti svoj dio autoputa Beograd – Sarajevo, i to od Sremske Rače do Kuzmina.

Ovaj prelaz u Sremskoj Rači će biti pušten u promet 2025. godine, odnosno kada bude završen dio do Bijeljine, koji finansira Vlada Srbije. To je polovinom ove godine izjavio u Sarajevu, tokom službene posjete Bosni i Hercegovini, ministar građevinarstva saobraćaja i infrastrukture Srbije, Goran Vesić.

Inače, turska kompanija "Ticaret" angažovana je na izgradnji autoputa kroz Beograd, dok su u BiH angažovane kineske kompanije.

Dužina autoputa koji prolazi kroz Bosnu i Hercegovinu je oko 70 kilometara i podijeljena je na tri dionice.

Trenutno je, tek, jedno aktivno gradilište na području entiteta RS i to Bijeljina - Rača. Ovu dionicu vrijednosti od 150 miliona eura finansira Vlada Srbije.

Dionica je duga 20 kilometara i nastavlja se na autocestu Kuzmin - Sremska Rača sa mostom preko rijeke Save.

Vrijednost ove dionice je 150 miliona eura.

Za još dvije dionice u RS-u, koje su, također, dio budućeg autoputa Beograd – Sarajevo, Brčko - Bijeljina i Vukosavlje - Brčko, potpisani su ugovori s kineskim kompanijama, ali radovi još nisu počeli, piše RSE.