Zanimljivo, Politico aktuelnog predsjednika Hrvatske, SDP-ovog Zorana Milanovića, naziva "hrvatskom verzijom Donalda Trumpa.

"Ono što Hrvati nazivaju svojom "superizbornom godinom" konačno se bliži kraju - ali stanovnici ove balkanske zemlje vjerovatno će dobiti još jednu priliku glasati u prvim danima nove godine, piše Politico.

Nedjeljni predsjednički izbori treći su izbori u toj balkanskoj zemlji ove godine, nakon prijevremenih parlamentarnih izbora u aprilu i izbora za Evropski parlament u junu.

Osim ako kandidat ne dobije apsolutnu većinu - što je malo vjerovatno - drugi krug glasanja održat će se 12. januara.

Rezultat će, ako se ankete pokažu istinitim, vjerovatno biti nastavak raskola u vrhu države, pri čemu će Zoran Milanović ponovno biti izabran za predsjednika, što je uglavnom ceremonijalna pozicija, ali koja će mu omogućiti da i dalje bude trn u stranu svog vječitog rivala premijera Andreja Plenkovića.

Milanović, bivši premijer kojeg zbog ultranacionalističkog populizma ponekad nazivaju hrvatskim Trumpom, najpopularniji je političar u zemlji. Posljednja anketa stavlja ga na 39 posto uoči izbora 29. decembra.

Slijedi ga Dragan Primorac, kandidat Plenkovićeve Kršćansko-demokratske unije (HDZ), s 24 posto.

Očekuje se da će se njih dvoje sučeliti u drugom kolu.

U dosadašnjoj kampanji dominirao je animozitet između Milanovića i Plenkovića.

Milanović, oštri kritičar EU-a i NATO-a koji je Plenkovića opisao kao “diktatora”, nastojao je kapitalizirati niz skandala u kojima je više od 30 ministara iz premijerove stranke dalo ostavke (ili smijenjeno) nakon optužen za korupciju tokom Plenkovićeva mandata.

Također je optužio Plenkovića zbog njegovog proeuropskog stava, nazivajući ga "jazavcem koji bljuje vatru" kojim upravlja Bruxelles na daljinu, a predsjednice Evropske komisije "poslužiteljem Ursule von der Leyen". On je imigraciju označio kao najveći izazov za Hrvatsku, optužujući vladajuću stranku da njima loše upravlja.

Plenković je sa svoje strane nastojao prikazati glasovanje kao ono o budućnosti Hrvatske u EU.

“Milanović je rak-rana hrvatske politike”, rekao je početkom decembra Plenković pozivajući birače da glasaju za Primorca.

“Razlika između njega i Milanovića je vrlo jednostavna. Milanović nas vodi na istok, Primorac na zapad”, rekao je.

Njih dvojica duboko su podijeljena oko podrške Ukrajini. Plenković podržava vojnu pomoć Kijevu. Milanović, član Socijaldemokratske partije (SDP), izjasnio se protiv toga i kritizirao zapadne sankcije Rusiji. U oktobru je blokirao sudjelovanje hrvatskih vojnika u NATO-ovoj misiji potpore Ukrajini.

Suoči li se Primorac s Milanovićem u drugom krugu, većina promatrača očekuje njegov kiks.

Primorac “nije dovoljno karizmatičan” da bi “imao veću privlačnost ljudima”, rekao je Ivan Grdešić, profesor političkih nauka na Međunarodnom sveučilištu Libertas koji je bio hrvatski ambasador u Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjedinjenim Državama. “Mislim da je samo malo previše sofisticiran u nekim svojim raspravama.”

Nad Primorčevom perspektivom visi još jedan skandal, ovaj s ministrom zdravstva Vilijem Berošem koji je uhapšen i smijenjen nakon što je Ured evropskog javnog tužitelja protiv njega u novembru pokrenuo korupcijsku istragu.

“Čujem mnogo nedoumica od pacijenata koji su zabrinuti činjenicom da je kandidat iz iste političke stranke kao i smijenjeni ministar”, rekla je Jasna Karačić Zanetti, pravobraniteljica za prava pacijenata u Hrvatskoj. “Čak i ako nije bio umiješan u ovaj slučaj korupcije, to može izravno utjecati na njega.”

Interesantno, ured Zorana Milanovića odbio je zahtjev POLITICA za intervju.