Širom svijeta, školska vrata se znatno teže otvaraju izbjegličkoj djeci nego njihovim vršnjacima iz domicilne populacije. Djevojčice  izbjeglice još teže nalaze i zadržavaju mjesto u školskim klupama. Kako odrastaju one se sve više suočavaju s marginalizacijom, a rodni nesrazmjer u srednjim školama se širi.

- Vrijeme je da međunarodna zajednica prepozna nepravdu uskraćivanja obrazovanja za djevojke i žene izbjeglice - rekao je Filippo Grandi, visoki komesar UN-a za izbjeglice, te dodao da su nalazi ovog izvještaja globalni poziv za buđenje.

Izvještaj UNHCR-a otkriva da društvene i kulturne norme često dovode do toga da dječaci imaju prioritet u odnosu na djevojčice kada je u pitanju školovanje.

Grandi smatra da pronalaženje rješenja za izazove s kojima se suočavaju djevojčice izbjeglice u njihovoj namjeri da idu u školu, zahtijeva djelovanje u svim sferama - od nacionalnih ministarstava obrazovanja do institucija za obuku nastavnika, u zajednicama i učionicama.

- Postoje ogromne barijere koje se trebaju prebroditi. Pozivamo sve zemlje da nam se pridruže u međunarodnom naporu kako bismo preokrenuli ovaj trend – kazao je Grandi. 

Postoji i hitna potreba za zapošljavanjem i obukom više žena nastavnica iz izbjegličkih i primateljskih zajednica. 

Također izvještaj navodi da kvalitetno obrazovanje predstavlja vid zaštite djevojčica, smanjuje mogućnost eksploatacije, seksualnog nasilja i rodnog nasilja, tinejdžerske trudnoće i problema maloljetničkih brakova, a opala bi i stopa smrtnosti djece od dijareje, malarije i upale pluća.

- Ako nastavimo zanemarivati obrazovanje djece izbjeglica, očigledno je da će se posljedice osjećati generacijama - rekao je Grandi i poručio da prioritet treba dati obrazovanju djevojčica izbjeglica.

Samo 61 posto djece izbjeglica ima pristup osnovnom obrazovanju, u poređenju s međunarodnim prosjekom od 91 posto. Na nivou srednjeg obrazovanja, 23 posto izbjeglica adolescenata pohađa školu, u poređenju s 84 posto na globalnom nivou, saopćeno je iz UNHCR-a.

(FENA/Ajla Hurko)