Tokom novembra do aprila, kada je more mirnije, brojni pripadnici progonjene manjine napuštaju Mijanmar u trošnim brodicama za Tajland, i većinski muslimanske Bangladeš, Maleziju i Indoneziju.

Čelnik ribarske zajednice u Acehnu, Miftač Cut Adek, kazao je za Rojters da su najnoviji dolasci, uglavnom žene i djeca, "slabih i neuhranjenih", zabilježeni u blizinu Sabanga, kod sjevernog vrha otoka Sumatra, u utorak navečer.

Mitra Salima Surjono, glasnogovornica agencije UN-a za izbjeglice u Indoneziji, kazala je kako ne postoji nikakav poseban razlog za dolazak velikog broja Rohinja.

- Razlog zašto su migrirali je da nađu sigurniji život - rekla je ona.

Mitra je kazala da su mještani Aceha pokušali spriječiti stotine Rohinja da stignu u područje Bireuen na sjeveroistoku Sumatre prošle sedmice, iako su na kraju izašli na obalu u nedjelju.

Godinama su Rohinje napuštali Mijanmar s većinskim budističkim stanovništvom, gdje ih se općenito smatra stranim uljezima iz južne Azije, kojima je uskraćeno državljanstvo i izloženi su zlostavljanju.

Skoro milion Rohinja živi u izbjegličkim kampovima u bangladeškom graničnom okrugu Koks Bazar, od kojih je većina prebačena tu nakon što su pobjegli od vojnog progona u Mjanmaru 2017.

Ministarstvo vanjskih poslova Indonezije saopćilo je da "nema obavezu niti kapacitet za smještaj izbjeglica, a kamoli za pružanje trajnog rješenja".

Usman Hamid, direktor grupe za ljudska prava Amnesty International za Indoneziju, pozvao je vlasti da prihvate Rohinje i razgovaraju sa susjedima, posebno Malezijom i Tajlandom, gdje se Rohinje također često iskrcavaju, prenosi Rojters.

(Ajdin B.)