U uvodnom dijelu izlaganja, Čović je istaknuo kako hrvatsko pitanje u Bosni i Hercegovini nije zasebno pitanje jednoga naroda, nego se radi o univerzalnom pitanju ustavnosti i vladavine prava, jednakopravnosti, te ukupne euroatlantske perspektive države Bosne i Hercegovine.

Govorio je o značaju ustavnog načela legitimnog predstavljanja, odnosno demokratskog integriteta sva tri konstitutivna naroda kod izbora članova Predsjedništva BiH, ali i predstavnika na svim drugim administrativno-političkim nivoima, što je naročito značajno za Hrvate kao najmalobrojniji konstitutivni narod u BiH. U tom smislu je izmjena Izbornog zakona BiH, u skladu s odlukama Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava,  iznimno važna.

Kao jedan od posebno značajnih aspekata hrvatskog pitanja, uz izmjenu Izbornoga zakona BiH, Čović vidi i u jačanju veza Hrvata Bosne i Hercegovine s Republikom Hrvatskom, kroz saradnju u području kreiranja zajedničke, jedinstvene demografske politike, rješenje pitanja braniteljske populacije, te jačanje kulturnih i obrazovnih veza. Svi ovi vidovi saradnje, uz zajedničke projekte i investicije na privrednom nivou, predstavljali bi zajedničku strategiju Hrvata ovog podneblja.

Osvrnuo se i na pitanje euroatlantske perspektive države Bosne i Hercegovine. Kazao je kako je ono od posebnog značaja za sve njezine narode, te kako će Hrvati BiH nastaviti aktivno, sistemski i organizirano predvoditi i provoditi integriranje BiH u Evropsku uniju i NATO, saopćeno je iz Predsjedništva BiH.

(FENA/Amila Alijagić)