Demografi upozoravaju da je problem jer država ostaje bez radnog i reproduktivno sposobnog stanovništva, koje se odlučuje za državljanstvo druge zemlje najčešće iz ekonomskih razloga ili egzistencijalnih problema, navodi se.

Prema podacima Ministarstva, najviše građana iz knjige državljana se ispisalo 2003. godine, i to oko 9.000. U narednim godinama broj odricanja državljanstava se smanjivao, da bi se 2016. godine situacija ponovo promijenila, otkad se barem jedan građanin BiH dnevno odrekne svog državljanstva.  

Mirza Omerović, koji u Austriji živi od 2003., bh. državljanstva se odrekao prije nekoliko godina iz, kako kaže, čisto praktičnih razloga.   

- Iskreno, nije to bila laka odluka, ali, kad realno pogledamo stvari, ja u Beču živim 15 godina i mnogo mi je lakše s dokumentima države u kojoj trenutno radim. S druge strane, moramo shvatiti da austrijski pasoš nudi mnogo više mogućnosti. Ja sada mogu mnogo više da putujem, mogu da živim ili radim bilo gdje u Evropi, tako da sam u jednom trenutku shvatio da meni pasoš BiH, ustvari, nije ni potreban, iako bih najviše volio da imam oba državljanstva - kazao je Omerović.  

Taksa koju građanin BiH mora platiti ukoliko se želi odreći državljanstva je 800 maraka, a ukoliko se vrši putem diplomatsko-konzularne mreže BiH u inozemstvu, plaća se i konzularna taksa.  

Prema podacima Ministarstva, tokom 2017. godine na ime taksi uplaćeno je skoro 1,5 miliona maraka.  

- Cijeli postupak, uključujući sve takse i ispisnice iz BiH koje sam morao da izvadim, mene su koštale oko 5.000 maraka, a sam prelazak s jednog na drugo državljanstvo trajao je dvije godine. Ipak, nije mi žao. Kad se sjetim kako su me na slovenskoj granici s bosanskim pasošem maltretirali, a kako im sada samo mahnem rukom – to je neprocjenjivo - objašnjava Omerović, prenosi Nezavisne.


(Admir Oručević)