23.1.2022. 10:42
5
Ovako je 1993. izgledala Bisera Turković: Šta je te godine radila i govorila u Zagrebu?
Na internetu se nedavno pojavio snimak ministrice Bisere Turković iz 1993.godine. Na tom snimku, koji je isječak iz vijesti HRT-a, Bisera Turković istina dosta mlađa, predaje akreditive tadašnjem predsjedniku Republike Hrvatske, pokojnom Franji Tuđmanu.

- Kao veleposlanik zemlje koja je u ratu osobita mi je čast što ću svoju dužnost obnašati upravo u Hrvatskoj koja je unatoč ratnim neprilikama pružila utočište tisućama izbjeglica iz Bosne i Hercegovine rekla je veleposlanica Bisera Turković obračajući se Predsjedniku Tuđmanu, stoga nema važnijeg susjeda i prijatelja od Republike Hrvatske - citira novinar HRT-a riječi ambasadorice Turković.

 

Zanimljivo je da novinar HRT -a našu političarku pogrešno zove Biserka. 


Zbog čega je tadašnji državni vrh Republike BiH, da čak i novinari HRT -a kažu "Republike BiH", odabrao baš Biseru Turković za ambasadoricu u Republici Hrvatskoj? Možda zbog nekoliko zanimljivih činjenica iz njene biografije. 

Rođena je u Sisku, u decembru 1954.od majke Katarine Kraus i Muharema Rešića.


Kako se navodi: Njena je majka iz imućne porodice  koja je živjela u dvorcu Januševac nadomak Zagreba, a otac joj je iz velike porodice s obzirom na to da je njegov djed imao 32 djece.
Godine 1979. diplomirala je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

Godine 1987. završila je preddiplomski studij kriminalistike na Philip institutu u Melbournu, a iduće godine je kriminalistiku i magistrirala na LaTrob Univerzitetu u Melbournu.


Godine 1995. doktorirala je međunarodne odnose na Pacific Western Univerzitetu u SAD-u.


Njezini prvi zadaci ambasadora bili su u Hrvatskoj (1993–1994), Mađarskoj (1994–1996) i u Stalnoj misiji Bosne i Hercegovine pri Organizaciji za sigurnost i suradnju u Evropi u Beču (1996–2000). Od 2000. do 2001. godine radila je kao ministrica za evropske integracije Bosne i Hercegovine, a od 2001. do 2004. godine bila je izvršna direktorica Centra za sigurnosne studije u BiH.

Radila je u Stalnoj misiji Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim narodima i OSCE-u u Beču (2004–2005). Bila je ambasadorica BiH u SAD-u (2005-2009.), ambasadorica BiH u Kraljevini Belgiji (2012-2015.) te ambasadorica BiH u Katru (2018-2019.). U decembru  2019. postala je ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.

I pored impresivnog obrazovanja te bogatog životnog iskustva, Bisera Turković loše radi posao za koji je plaćena, posao ministrice vanjskih poslova Bosne i Hercegovine. Ugled naše zemlje u svijetu na veoma je niskim granama, a BiH na samo da ima mnogo neprijatelja, nego je uspjela ohladiti ili pokvariti odnose i sa zemljama i institucijama koje su podržavale našu zemlju. U BiH već godinama ne dolazi A lista diplomatskih gostiju, niti BiH političari imaju otvorena vrata u Washingtonu, Londonu, Rimu, Moskvi, Berlinu. Bh. diplomatija je spora, loša u svakom smislu i čine je ljudi sumnjivih moralnih i profesionalnih referenci, uz časne izuzetke. Naše zemlja ne samo da nije protekih decenija uspostavila čvrste diplomatske veze u centrima moći na Zapadu, nego nije uspjela na pravi način povezati se niti sa zemljama Bliskog Istoka.


Možda najgori primjer neuspjeha bosanske pa i bošnjačke diplomatije, jesu Ujedinjeni Arapski Emirati. Ova moćna i bogata država koja postaje politički i vojni faktor i na globalnom planu, nema ambasadu u Sarajevu. UAE u BiH nema ni konzulat, ni diplomatsku misiju, kulturni centar, delegaciju privrede komore. Zato bogati UAE ima ambasadu u Beogradu i ambasadu u Podgorici, ali je nema u Sarajevu. Dok UAE u komšiluku pravi velike investicije, poput Beograda na vodi i Etihada, teško je naći bilo kakav iole značajan diplomatski trag  komunikacije između BiH i UAE. Možda griješimo, ali čini se da je posljednji susret zvaničika BiH i UAE bio davne 2005., a predvodio ga je niko drugi nego Ivo Miro Jović, ni po čemu značajni hrvatski član predsjedništva. Istina, Bakir Izetbegović je 2016.primio nerezidentnog ambasadora UAE za BiH, onog sa sjedištem u Rimu. 


- Predsjedavajući Izetbegović je tokom susreta istakao da su bilateralni odnosi BiH i UAE na visokom nivou, bez otvorenih pitanja, sa značajnim prostorom za unapređenje, posebno na ekonomskom planu - zabilježila je službena stranica Predsjedništva BiH događaj iz 2016.


Naravno, odnosi UAE i BiH, ne samo da nisu "na visokom nivou", nego da su vrlo hladni i uzdržani, te da između dvije zemlje očigledno ima otvorenih pitanja, što je postalo jasno u proljeće 2020. sa izbijanjem koronavirusa.  Da od lošeg uvijek može gore, pokazalo se u junu 2020. sa blamažom i skandalom oko pomoću UAE građanima BiH. Pomoć je umjesto u našu zemlju, otišla u Crnu Goru.


- Slijedom toga, Ministarstvo je izdalo saopćenje sa kojim je upoznata javnost u BiH i iskazalo svoju zahvalnost supruzi potpredsjednika i premijera UAE i supruzi vladara Dubaija, šeika Hind bint Maktoum bin Juma Al Maktoum, na neočekivanoj velikodušnoj pomoći drugi put za građane Bosne i Hercegovine. Neposredno prije slijetanja aviona, u novoj verbalnoj noti ambasade UAE obaviješteni smo da je korisnik ove pomoći Vlada Crne Gore, a da se Sarajevski aerodrom koristi za istovar robe - bio je ishod još jedne diplomatske blamaže ministrice Turković. 



Također, ako je vjerovati svjedocima, predstavnici UAE su se dosađivali na prezentaciji bh. kulturne baštine na EXPO u Dubaiju, te su u pola nastupa naše kulturno-poslovne selekcije otišli kući. Ni skupo plaćeni izlet sarajevske Trojke u Dubai, ni susret Denisa Zvizdića sa nižerangranim službenicima vlade UAE i ne baš iskrene želje sa druge strane da se konačno otvori ambasada Emirata u Sarajevu, neće sakriti najveći dipmlomatsku katastrofu prije svega bošnjačke diplomatije: U posljednjih 30 godina niti jedan vladar UAE nije došao u službenu posjetu Sarajevu, niti je i jedan bh., pa i bošnjački visoki zvaničnik primljen na dvor u Abu Dhabiju. Za građane Srbije i Hrvatske viza za Emirate nije potrebna, dok je za građane Bosne i Hercegovine potrebna i košta oko 120 eura.  



- Ne bih ulazio u analiziranje geopolitičkog momenta, komplikovanih odnosa u islamskom svijetu, motiva i odluka lidera UAE. Ono što znam jeste da se sve veze pojačavaju poslovnim vezama. Ako ljudi iz vladajućih porodica grade Beograd na vodi, ili značajno investiraju u poljoprivredu u Srbiji, onda ih je lako zamoliti da pomognu i humanitarno. Teško će to odbiti. Emirati vrlo lako investiraju u Srbiji i Crnoj Gori, a pokušali su i u Bosni i Hercegovini. Ali za sve što su pokušali, dobili su odbijenicu, uz učtivo i temeljito objašnjenje zašto to nije moguće. A šta da rade sa učtivim obrazloženjima? Oni su ponudili investicije i čude se što ih mi ne prihvatamo. To nije put da BiH stekne prijatelje, investitore, lobiste - odgovorio je Izetbegović na pitanje zašto pitanje zašto neke islamske zemlje, poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, u ovim trenucima pomažu neke susjedne države, a zaobilaze BiH.


Bakir Izetbegović kao iskusan političar zna staru političku mudrost, ona koja kaže da velike sile, a UAE to u ovom trenutku jesu, nemaju prijatelje nego interese. Bošnjaci i Bosna nisu od interesa za UAE, a naša zemlja nalazi se na periferiji zanimanja ove sve moćnije bliskoistočne zemlje koja nas vidi kao drugorazrednu zemlju ili nas ignoriše do krajnih granica. I to je krivica, kako Bisere Turković, tako i njenih prethodnika koji nisu uspjeli isposlovati otvaranje amabasade UAE u Sarajevu.  



Inače, u BiH svoje ambasade nemaju Maroko, Alžir, Tunis, Liban, Sirija, Irak, Jordan, Bahrein (našu zemlju pokriva ambasador Bahreina iz Moskve, ni manje ni više), Oman, niti prijateljski Azerbejdžan, koji ima predstavništvu svoje ambasade iz Beograda.  BiH nema stalne ambasadore u prijateljskim zemljama Albaniji i Ukrajini. Većina zemalja koje imaju diplomatske odnose sa BiH djeluje preko svojih ambasada iz susjedstva ili predstavništava u Mađarskoj ili Italiji. U BiH svoju ambasadu nemaju ekonomski divovi kao što su Kanada i Australija, koja ima samo počasnog konzula, kao što počasnog konzula, ali ne i ambasadu, ima Danska. Estonija, mali baltički ekonomski div, šampion privatizacije, kvalitetne, javne uprave i digitalne ekonomije, nema ambasadu u BiH. Jedan Alžir, naftom i plinom bogata zemlja koja malo proizvodi i mnogo uvozi, nema skoro nikakave odnose sa BiH, dok istovremeno vodeći ljudi ove zemlje često izmjenjuju srdačne želje i pozdrave sa Aleksandrom Vučićem, navodeći dugogodišnje prijateljstvo alžirskog i srpskog naroda. Bošnjačka diplomatija ovih je dana na putu za zazida valjda jedina vrata koja su uvijek bila kako - tako otvorena za BiH, a to je službena Ankara. 


"Situaciju u BiH moguće je riješiti posredovanjem Erdoğana, Vučića i Milanovića...Zahvalan sam im na tome i podržavam nastojanje da se dijalogom dođe do rješenja u BiH, što su jučer i inicirali predsjednici Vučić i Erdoğan. Republika Srpska se sve vrijeme jasno zalaže za poštovanje Daytonskog sporazuma i dijalog političkih predstavnika tri konstitutivna naroda u BiH, izjavio je srpski član Predsjedništva BiH. Dodik je pozdravio to što su Vučić i Erdoğan razgovarali o situaciji u BiH i to što su se zauzeli za poštovanje Daytonskog sporazuma i Ustava BiH.

 

Gornji pasus dokaz je bijede i jada bh. diplomatije koja je dopustila nedopustivo, da o sudbini BiH odlučuju Vučić i Milanović na sijelu kod Erdogana. 

 

Nije teško zaključiti zbog čega BiH ima tako malo prijatelja u svijetu, a značajna krivica za ide na račun ministrice Bisere Turković i njenih prethodnika, kontroverznog Muhameda Šaćirbegovića, preko ratnog zločinca Jadranka Prlića, Zlatka Lagumdžije, Svena Alkalaja, do Mladena Ivanića i Igora Crnadka.  Prošlogodišnja odluka o osnivanju ambasada sedam zemalja, u Republici Keniji (Nairobi), Slovačkoj Republici (Bratislava), Federativnoj Republici Brazil (Brasilia), Narodnoj Demokratskoj Republici Alžir (Alžir), Kraljevini Maroko (Rabat), Republici Azerbejdžan (Baku) i Republici Tunis (Tunis), valjda je jedino o čemu se mogli dogovoriti Dodik, Džaferović i Komšić, ali je to prekasno za  klinički mrtvu bh.diplomatiju. 


Novinar: Kenan Bešlija

5
SOURCE PRIČE
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
 

Impressum
T:
M:
Marketing
T:
M:
Aplikacije
Mobilna aplikacija
Android aplikacija
Social

Copyright ©2009 - 2015, Source d.o.o.