U prva četiri mjeseca 2023. godine u Njemačkoj je podneseno oko 101.981 zahtjeva za azil, što je povećanje od 78 posto u odnosu na isti period 2022. godine. U Njemačkoj je prošle godine podneseno gotovo 218.000 zahtjeva, što je najveći broj od 2015/16. godine, a najveći broj pridošlica potiče iz Sirije i Afganistana, a slijede ih Turska i Irak. Više od milion ljudi stiglo je iz Ukrajine nakon ruske invazije na tu zemlju.

Prema dogovoru od srijede, modernizacija IT sistema treba da pomogne ubrzanju obrade zahtjeva za azil, koja trenutno traje u prosjeku 26 mjeseci, potencijalno ubrzavajući protjerivanje onih s neuspjelim zahtjevima. Dogovoreno je produženje maksimalnog perioda pritvora za migrante sa 10 na 28 dana kako bi se olakšalo određivanje i održavanje njihovog pritvora prije mogućeg protjerivanja.

Njemačka će također imati za cilj postizanje „novih migrantskih partnerstava“ sa zemljama porijekla novopridošlih, rekao je Scholz na konferenciji za novinare. Scholz je rekao da će sporazumi olakšati dolazak „kvalifikovanog osoblja“ iz relevantnih zemalja u zamjenu za dogovore koji će omogućiti povratak neregularnih migranata.

Savezna vlada i regioni su se odlučili  protiv sprovođenja trajnih graničnih provjera sa susjednim zemljama, ali su to odbili isključiti. Njemačka trenutno primjenjuje samo fiksne kontrole na sve koji prolaze duž njene granice sa Austrijom. Govoreći o ovom aranžmanu, Scholz je rekao da će „slične mjere“ biti preduzete i sa drugim susjednim zemljama u skladu sa situacijom. Ponovno uvođenje graničnih provjera u šengenskoj zoni slobodnog kretanja Evropske unije dozvoljeno je samo u izuzetnim okolnostima.

Vlada se takođe obavezala da će dati dodatnih milijardu eura regionalnim vlastima, sa radnom grupom koja će ispitati dugoročno rješenje. Regionalni lideri već dugo traže dodatnu pomoć i novac kako bi se izborili sa pridošlicama, a mnogi su bili primorani da grade privremena skloništa.

„Kontrola i ograničavanje neregularnih migracija“ je prioritet za Njemačku, rekao je Scholz.

Nedavni priliv tražilaca azila poklopio se s porastom podrške krajnje desnoj stranci AfD, posebno u bivšoj komunističkoj istočnoj Njemačkoj. Antimigrantska stranka trenutno ima oko 15 posto glasova, u poređenju sa 10,3 posto na posljednjim opštim izborima 2021. godine. 

(Ajdin B.)