22.11.2023. 22:04
0
Ovi ‘‘super crvi‘‘ sa velikim zadovoljstvom jedu plastiku i mogli bi spasiti svijet
FOTO: Ilustracija
Supercrvi s apetitom za polistiren mogli bi postati korisno sredstvo za rješavanje problema plastike na planeti. Kako je objavljeno u časopisu Microbial Genomics, naučnici sa Univerziteta Kvinslend u Australiji otkrili su da obični Zophobas morio „supercrv” može vrlo rado da probavi polistiren zahvaljujući bakterijskom enzimu u njihovim crevima.

Zapravo, njihova studija je otkrila da su supercrvi koji su hranjeni isključivo polistirenskom ishranom zapravo malo ugojili, što sugerira da bi mogli biti savršeno zadovoljni preživljavanjem na ovoj ljudskoj plastici.

"Nismo znali mogu li supercrvi jesti i razgrađivati plastiku kada smo započeli eksperimente, ali smo se nadali da hoće", rekao je za IFLScience dr Chris Rinke, vodeći autor studije sa UQ-ove škole za hemiju i molekularnu biologiju, piše iflscience.com. 

“Supercrvi tehnički nisu crvi, već su larve tamne bube Zophobas morio. Larve insekata imaju historiju oštećenja i jedenja plastike”, dodao je dr Rinke. "Supercrvi su veći, otuda i naziv ‘Super‘, od mnogih drugih larvi insekata u istoj porodici, pa smo se nadali da će biti još bolje prilagođeni da jedu plastiku - a pokazalo se da imaju veliki apetit za polistiren", objasnio je..

Prethodne studije su nagovijestile da larve Zophobas morio posjeduju apetit za plastikom, ali najnovija studija kopa malo dublje gledajući genetiku koja podupire ovaj talenat.

Da bi stekli dublje razumijevanje njihove sposobnosti žvakanja plastike, istraživači su sekvencirali DNK mikroba koji žive u crijevima supercrva i uspjeli identificirati bakterijske gene koji kodiraju enzime koji razgrađuju plastiku. Ovo znanje bi se, kažu, moglo iskoristiti u bliskoj budućnosti za otkrivanje drugih bakterija koje kodiraju slične enzime koji razgrađuju plastiku u svom genomu.

Korištenje bakterijskih enzima ključ je za povećanje vizije zelenijeg odlaganja plastike, kaže dr Rinke. Za razliku od upotrebe rezervoara napunjenih gladnim supercrvima za obavljanje posla, on vjeruje da će biti efikasnije ići direktno na enzim koji žvaće plastiku.

„Zamišljamo da će se polistirenski otpad sakupljati, mehanički usitnjavati, slično kao što rade supercrvi, a zatim razgrađivati u bioreaktorima uz enzimski koktel. Rezultirajuća hemijska jedinjenja mogu zatim da se koriste od strane drugih mikroba za sintetizaciju proizvoda veće vrednosti, kao što je bioplastika kao što je PHA“, nastavio je dr Rinke.

Nejasno je hoće li i kada ovaj san postati stvarnost, ali svakako je dobro znati da imamo ove crviće na svojoj strani u ratu protiv plastike.

(Erna H.) 
0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
 

Impressum
T:
M:
Marketing
T:
M:
Aplikacije
Mobilna aplikacija
Android aplikacija
Social

Copyright ©2009 - 2024, Source d.o.o.