Na osnovu Dejtonskog mirovnog sporazuma, međunarodne vojne snage EUFOR-a borave u BiH.

Trenutni glavni komadant EUFOR-a dolazi iz Mađarske. To je država koja se javno očitovala kako neće glasati za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici. Kao posljedicu toga, Ministarstvo vanjskih poslova BiH je otkazalo dogovorene edukacijske programe sa istim Ministarstvom iz Mađarske.

Da li ovakav stav i pozicija glavnog komadanta EUFOR-a može uticati na sigurnost naše zemlje za Hayat TV govorio je vojni analitičar Nedžad Ahatović.

- Moramo ostaviti uvijek dozu rezerve kada se govori o komdatnu EUFOR-a. Filteri koje ima NATO mogu psolužiti kao korektivni faktor naređenja koja bi mogao dobiti general. Možemo imati sigurnost u EUFOR, ali nije se to desilo u Srebrenici kada se nizozemski bataljon predao Mladiću. Iako je ovo drugačiji historijski kontekst u odnosu na ’92, ne smijemo podleći atmosferi – govori Ahatović.

Ministar Helez je govorio kako bi bilo dobro da se ne produži mandat EUFOR-u jer bi tada u našu zemlju došao NATO. Sa druge strane građani BiH nemaju baš dobro iskustvo sa međunarodnim snagama.

- Sa aspekta Dejtona NATO je dužan da obezbijedi mir u BiH. ALTHEA bi se opet morala revidirati te da se angažuju novi arsenali NATO-a. Sa druge strane, EUFOR je defileima ostavio jak utisak kod građana u manjem bh. entitetu. Situacija u svakom momentu može da eskalira što se aktualiziralo ovom Rezolucijom. Sigurnosna situacija može se degradirati i krenuti u neželjenom smjeru – navodi Ahatović.

Može se često čuti u javnom prostoru da se građani trebaju osjećati sigurno zbog prisustva snaga EUFOR-a, ali i vojnih kapaciteta naše države.

- Moramo biti spremni za svaku vrstu ugrožavanja sigurnosti. Međunarodne snage mogu asistirati, ali naš sigurnosni sistem mora da bude na prvoj liniji. Postoje kapaciteti u vojnim snagama koji su zaduženi za vanjske granice, ali i sigurnost unutar BiH. Ne smijemo se oslanjati na međunarodne snage nego se naše sigurnosne snage moraju dobro spremiti – kaže Ahatović.

Država nema znatnih ulaganja u vojne snage kako bi došlo do osavremenjivanja ovih snaga koje su zadužene za sigurnost BiH, kako one vanjske tako i one unutrašnje.

- Oružane snage su cilj separatističke politike. One moraju biti smetalo kako bi BiH bila demilitarizirana. Već se deceniju i pol drže na istom budžetu kako bi omrzlo ljudima raditi. To za posljedicu ima da se regionalne države naoružavaju savremenim naoružanjem, a mi se tek trebamo obučavati na tom oružju – ističe Ahatović.

(Ajdin B.)