Neko je jednom lijepo kazao: ‘’Svako društvo duhovno počiva na dva središnja stuba: na sadašnjosti i na prošlosti. Sa sadašnjošću se nosi kako zna i umije, a od prošlosti traži, mora tražiti pomoć i putokaz.’’

Zaista je potrebno ponekad vratiti se, pa makar i na trenutak, u prošlost da bismo se podsjetili na istinske vrijednosti života i življenja, borbe za pravdu i istinu. Zaista je kapetan Gradaščević živio jednim takvim životom, težio jedinstvenoj državi i skladu svih naroda unutar iste, te na kraju i svoj život dao za tu ideju. Pokret za autonomiju BiH, pod njegovim vodstvom, je očito bio onaj čin koji će se dugo vremena prepričavati, jer je to pokret koji odražava hrabrost svih naroda jedne države da se bore za pravdu i istinu. Stoga, stalno podsjećanje na njega i sve ono što je radio može biti, u jednom momentu, prekretnica za bolju današnju BiH, može biti ogledalo ispravne politike koja ne može donijeti ništa drugo nego dobro, može biti ključ za rješavanje problema u BiH.

Tako je Josip Pejaković jednom prilikom za N1 Izjavio: ”Počeo sam da tražim kroz historiju nekoga ko bi me impresionirao ili nekoga ko bi ponudio neko rješenje. Jer ništa se ne dešava u svijetu što se ranije nije dešavalo. Nisam okrenuo ni 100 godina, a već sam našao čovjeka koji je ključ  rješenja današnjih problema u BiH – Husein-kapetan Gradaščević’’

Shodno priči o Huseinu-kapetan Gradaščeviću za portal Source je govorio profesor na Filozofskom fakuletu Univerziteta u Tuzli, Izet Hadžić.

Na početku razgovora, profesor Hadžić je istakao kako se treba još više pažnje posvetiti istraživanju ove tematike od strane naučne i stručne zajednice radi lakšeg shvatanja ove historijske ličnosti, te ideje za koju se zalagao, tj. ideje jedinstva svih naroda u BiH, imeđu ostalog.

''Prije svega mogli bi se složiti da u našoj Bosni i Hercegovini fali više potvrđenih naučnih i stručnih saznanja i istraživanja o raznim tematikama, pa tako i o Huseinu-kapetanu Gradaščeviću kao historijskoj ličnosti, te autonomnom pokretu na čijem je čelu bio. Veći broj istraživača se slaže u ocjeni da je sa neuspjehom autonomnog pokreta propala i ideja o jedinstvenoj bosanskoj naciji sa multivjerskim opredjeljenjima u toj naciji.''

Profesor dalje objašnjava: 

''To je bilo vrijeme kada su se u Bosni i Hercegovini svi građani izjašnjavali Bošnjacima, a razlikovali se po vjerskom opredjeljenju kao pravoslavci, katolici, muslimani i jevreji. O ovakvom izjašnjavanju stanovnika u BiH pisali su Vuk Karadžić, Ljudevit Gaj i drugi. Također, autori se slažu da je sa neuspjehom autonomnog pokreta Bošnjačko stanovništvo ostalo bez elite odnosno da je sprovedena odmazda prema viđenijim Bošnjacima koji su podržavali pokret što je za posljedicu imalo da su se Bošnjaci veoma teško snalazili u kasnijim historijskim procesima u kojim nisu bili uspješni.''

Također, govorio je o Gradaščeviću kao autoritativnoj ličnosti te istakao kako danas našoj zemlji fali upravo jedna takva ličnost koja bi uspjela svoje dobre ideje sprovesti u djelo.

''Tačno je da Bosna i Hercegovina ima krizu autoriteta i da nema izraslih političkih ličnosti, te da u današnjoj situaciji svaku imalo vrijednu ličnost na neki način degradiramo, a da nismo ni svjesni da to radimo u interesu onih koji ne žele napredak ove zemlje. Svakako jedna snažna ličnost kao Husein Kapetan Gradaščević bi nam puno značila.''

Na kraju, profesor je istakao kako se maksimalno treba potruditi da put kojeg se Gradaščević držao, i danas slijedi jer je to put koji bi vodio ka uspjehu. Međutim, potrebno je odmaći se od raznih uticaja susjednih država koji nameću svoje ideje djelovanja i tako ne dopuštaju da se steknu uslovi za jedinstveni front za napredak BiH.

''Moramo biti spremni da podržimo patriotski jedinstveni front, i svakako da mnogo više ulažemo u jačanje naših institucija i lobiramo na bitnim mjestima za podršku svjetskih sila dobrim projektima napretka BiH'', zaključio je Hadžić.

(Mubina Lj.I.)