Kao što se očekivalo ali i predviđalo, stranke populističke desnice ostvarile su ogroman napredak u mnogim zemljama, ali u drugim je podrška establišmentu desnog centra održana, dok su ljevičarske stranke ostvarile iznenađujuće dobitke u drugim zemljama.

Austrija

Austrijski kancelar Karl Nehammer rekao je da čuje "poruku" birača i da će nastojati da odgovori na njihove zabrinutosti uoči nacionalnih izbora kasnije ove godine, uključujući suzbijanje "ilegalne migracije".

Nehammer je to govorio nakon što su rezultati koji su blizu konačnih pokazali da je krajnje desničarska stranka FPOe bila prva na austrijskim izborima za EU sa 25,7 posto glasova, ispred njegove vladajuće konzervativne Narodne stranke (OeVP) koja je iznosila 24,7 posto.

Socijaldemokrate (SPOe) slijede na trećem mjestu sa 23,2%, a iza su Zeleni – koji trenutno vladaju Austrijom kao mlađi partneri konzervativcima – sa 10,7%, što je pad sa 14 posto u 2019. godinu.

Lider antiimigrantske FPOe, Herbert Kickl, pozdravio je "historiju koju su birači napisali" kako bi otvorio "novu eru u politici u Austriji i Evropi". Očekuje se da će FPOe nadmašiti glasove na nacionalnim izborima koji će se održati u septembru, ali ostaje da se vidi da li će moći pronaći partnere koji će formirati većinu u vlasti.

Belgija

U nedjelju su održani trostruki izbori za Belgijance koji su također glasali na općim i regionalnim izborima.

Mjesta zemlje u Evropskom parlamentu podijeljena su između krajnje desnice Vlaams Belang, frankofone liberalne stranke Mouvement Reformateur i nacionalističke N-VA (Nova flamanska alijansa), koji su svi skupili oko 13% glasova.

Dok je Vlaams Belang bio za dlaku prvi u glasanju, postižući prednost u odnosu na svoje prethodne rezultate, stranka krajnje desnice nije ispunila očekivanja anketa.

Danska

Nordijske zemlje su se borile protiv ukupnog trenda izbora za EU, pri čemu su ljevičarske i zelene stranke ostvarile dobitke, dok su stranke krajnje desnice vidjele smanjenje podrške.

Danska je doživjela iznenađujući porast podrške Socijalističkoj narodnoj partiji (SF), koja je postala najveća stranka sa 17,4% glasova, što je povećanje od 4,2 procentna poena u odnosu na rezultat iz 2019. – sa svim prebrojanim glasovima. Vladajuće socijaldemokrate izgubile su 5,9 procentnih poena, osvojivši 15,6 odsto glasova.

Premijerka Mette Frederiksen rekla je da je SF politički najbliža njenim socijaldemokratama i da je sretna što vidi kako ljevičarske stranke sve više osvajaju.

"U velikim dijelovima Evrope, desnica je napravila značajan napredak. Ovdje se ističemo u Danskoj", rekla je ona u objavi na Instagramu.

Francuska

Možda najiznenađujući odgovor na porast podrške populističkim strankama bio je francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji je raspisao prijevremene parlamentarne izbore nakon poraza od strane krajnje desničarskog Nacionalne fronte Marine Le Pen.

RN je osvojio oko 32% francuskih glasova, više nego duplo više od 15% koliko su osvojili Macronovi saveznici, prema projekcijama.

"Ne mogu se ponašati kao da se ništa nije dogodilo", rekao je Macron dok je najavljivao parlamentarne izbore za 30. jun. 

Na lijevoj strani, francuska Socijalistička partija porasla je na 14 posto glasova, uz obećanja ambicioznije klimatske politike i zaštite evropskih preduzeća i radnika.

Njemačka

Nepopularna vladajuća koalicija lijevog centra kancelara Olafa Scholza izgubila je od konzervativne opozicije. Konzervativni blok, kojim dominira Kršćansko-demokratska unija,  zadržao je svoju poziciju najjače njemačke stranke u Briselu sa više od 30% glasova.

Projekcije su pokazale podršku za Scholzove socijaldemokrate lijevog centra na 14%, što je njihov najgori rezultat nakon Drugog svjetskog rata u glasanju širom zemlje.

Krajnje desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) ostvarila je uspjeh uprkos nizu skandala oko njena dva prva kandidata za zakonodavno tijelo EU. U međuvremenu, njemački Zeleni, centralni dio globalno važne klimatske politike EU, zabilježili su pad podrške.

Mađarska

Stranka Fidesz mađarskog Viktora Orbana dobila je najviše glasova, ali je njen učinak bio najgori u posljednjih nekoliko godina. Očekivalo se da će Orbanova stranka osvojiti 43% glasova, prema procjenama, a iako je dobila veći broj glasova, bila je za skoro 10 bodova manja u odnosu na podršku na posljednjim izborima za EU 2019. godine.

Péter Magyar, koji je napustio redove Orbanovog Fidesza u februaru, uspio je izgraditi najjaču mađarsku opozicionu stranku za nekoliko mjeseci. Sa svojom strankom Poštovanje i sloboda (TISZA), osvojio je 30,1% glasova.

Italija

Talijanska premijerka Giorgia Meloni zahvalila je biračima nakon što su izlazne ankete pokazale da je njena stranka Braća Italije osvojila oko 28% glasova, ispred svojih rivala lijevog centra sa oko 25%.

Pokret 5 zvjezdica zauzeo je treće mjesto sa 10,5% - što je njegov najgori rezultat na nivou cijele zemlje od njegovog osnivanja 2009. godine.

Holandija

U Holandiji, krajnje desničarska stranka Geerta Wildersa bila je druga iza saveza lijevo-zelenih, što nije ispunilo očekivanja.

Slobodarska partija osvojila je 17% glasova, dok je Lijevo-zeleni savez, predvođen bivšim potpredsjednikom Evropske komisije Fransom Timmermansom, imao 21%.

Poljska

Bivši lider EU i sadašnji poljski premijer Donald Tusk tijesno je pobijedio opozicionu stranku Pravo i pravda koja je vladala zemljom od 2015. do 2023. godine, vodeći je dalje udesno.

Rezultati pokazuju da je Tuskova partija pobijedila sa nešto više od 37%, u poređenju sa 35% za njegove rivale.

Hrvatska

Evropski rezultati u susjednoj Hrvatskoj kažu da je HDZ osvojio najviše glasova, te će shodno tome dobiti i najviše mandata - 6.

Na drugom mjestu je SDP sa 4, a Domovinski pokret i Možemo jedan. 

Da li je jasno nakon ovih izbora da je Evropa napravila zaokret udesno? Zagrebački vanjsko-politički analitičar Denis Avdagić u razgovoru za Source.ba portal kaže da to uopće nije toliko dramatično kako se najavljivalo i smatralo.

"Mislim da su stvari ostale poprilično slične, a oni koji su drastično izgubili su zapravo liberali i 'zeleni'. Rezultat je to, prije svega, njihovih politika i tu nećemo govoriti toliko o nekakvim geopolitičkim utjecajima, nego zapravo o činjenici da građani Evrope nisu prezadovoljni 'zelenim' politikama koje su u posljednje vrijeme prešle u smanjivanje rasta umjesto nekadašnje kvalitetne 'zelene' politike koja se bazirala na održivom razvoju i ograničenja koja nastaju gašenjem industrija, ograničenjem prema građanima Evrope, to je ono što suštinski zapravo utjecalo na same rezultate izbora diljem Evrope. Recimo, jedno od ključnih pitanja kao što su migracije i migrantski tokovi, na kraju uopće nije bilo presudno u Hrvatskoj i na hrvatskom segmentu evropskih izbora, zato što je to pitanje već ranije bilo apsolvirano na parlamentarnim izborima u kontekstu što je dokazano da to nije prijetnja u Hrvatskoj", kazao je Avdagić.

Na kraju smo ga pitali šta će rezultati izbora značiti za zemlje regiona.

"Novi Evropski parlament, nova pravila. Znači, jedan dio novih ljudi, te jedan dio starih ljudi. Neće biti previše otvorenosti prema evropskim integracijama, a u ovom kontekstu ostaje jednako želja da se Evropa širi i postoji i dalje", rekao je Avdagić.


DENIS AVDAGIĆ

Novinar: Ajdin Balićevac