Akademska zajednica bez većine: Kazazović nije poslušao Konakovića za sastav UO UNSA-e
Posljednja javna rasprava o Prijedlogu zakona o visokom obrazovanju KS održana je 7. juna i tada je zaključeno da se napravi novi tekst zakona u koji će biti ugrađene sve prihvaćene primjedbe i sugestije na Prijedlog zakona koje je uputila akademska zajednica, zastupnici u Skupštini KS, privatni univerziteti...Opća zamjerka bila je da zakon nije usaglašen sa općim okvirnim zakonom o visokom obrazovanju te da je trebalo zakon razdvojiti na dvije cjeline: jedna koja se tiče Univerziteta u Sarajevu i druga o visokom obrazovanju.
Ministar obrazovanja KS Elvir Kazazović (SDA) potvrdio je za agenciju Patria da je napravljen novi Prijedlog zakona prema ovom konceptu, te da će se naći pred Vladom KS već sutra. Pred zastupnicima Skupštine KS mogao bi se naći 31. jula.
Na pitanje da li je u Upravnom odboru Univerziteta u Sarajevu data većina članovima akademske zajednice, kako je to obećao premijer KS Elmedin Konaković (SDA), Kazazović je kazao da je omjer članova pet ispred Vlade KS, pet iz akademske zajednice i 1 student.
- Mi smo dali ovakav prijedlog gdje student odlučuje, ali Vlada to može promijeniti - kazao je Kazazović.
Podsjećamo, u nekoliko navrata premijer Konaković je kazao da će u UO većinu činiti članovi akademske zajednice (čak i 7 članova od 11) jer se Univerzitet u Sarajevu prebacuje na trezorsko poslovanje. Na taj način je htio pokazati da će akademska zajednica imati autonomiju bez obzira na trezorsko poslovanje. Sigurno je da će biti zanimljivo vidjeti da li će premijer ostati pri ranijem stavu.
Kazazović je potvrdio da je zakonom predviđeno uvođenje trezorskog poslovanja.
Na javnoj raspravi 7. juna, rektor UNSA-e Rifat Škrijelj je kazao da je stav Senata da nemaju ništa protiv trezorskog poslovanja ali koji neće zakočiti rad UNSA-e.
- To podrazumijeva da se na relaciji Vlada - Univerzitet sjedne i stvori se u zakonu okvir za to, da se u Statutu razradi taj okvir, i da se utvrde jasni koraci kako bi bili funkcionalni u trezoru. Drugo da se utvrdi model tog trezora, šta to podrazumijeva. Ovaj Univerzitet je star 70 godina i ima neriješenih pitanja zgrada, imovine, objekte, dugovanja fakulteta. Imate zatečena stanja na fakultetima, jedan u minusu, drugi nikad nije imao dugovanja. Šta sa tim stvarima kad idete na trezor. Treba utvrditi obaveze Vlade, a na drugoj Univerziteta da vidimo ko šta radi, šta je moja zadaća, a šta premijerova i ministrova. Da se utvrdi rok u kojem se prelazi na trezor i on treba biti prilično pristojan i da se ništa ne zaustavi – kazao je Škrijelj ranije.
Ipak, ovim zakonom treba se omogućiti da UNSA sa 30.000 studenata i 2.600 zaposlenih funkcioniše bez problema i da se ne gube vrijedni projekti i sredstva zbog uvođenja trezorskog poslovanja.
Konaković je ranije kazao da će sistem trezorskog poslovanja osigurati svu funkcionalnost UNSA-e te da će sredstva za projekte fakulteti imati priliku realizovati preko podračuna.
(NAP/Alen Avdić)