Source: Koje su glavne stavke u daljnjem razvoju turizma na području Federacije BiH?

Pozder: Prije svega reći ću da smo na dobrom putu da nam se turizam prestane dešavati i da ga počnemo strateški planirati i usmjeravati na način da zaista postane važna i privlačna privredna grana i poticaj razvoju naše ekonomije. Jedino strateški i planski pristup sa pravom mjerom ulaganja u zaštitu prirode, kulturnog i historijskog naslijeđa te obrazovanje radnika u turizmu s jedne strane i ulaganja u infrastrukturu i promociju naših turističkih potencijala može učiniti Bosnu i Hercegovinu, a samim tim i FBiH konkurentnom na turističkoj mapi Evrope i svijeta. Dakle, mogla bih reći da će fokus biti na održivom turizmu, razvoju turističkih niša u kojima imamo prednosti i/ili potencijale te boljoj promociji i povezivanju naših destinacija i onoga što možemo ponuditi turistima.

Source: Kako su, pored infrastrukture, ljudski resurs zapravo najvažniji resurs u turizmu, kako biste u narednom periodu riješili nedostatak kvalificirane razne snage u turizmu imajući u vidu trend odlaska radne snage? Strategijom razvoja turizma bi se trebalo definisati i broj nedostajuće radne snage u turizmu ali i način na koji bi se isti popunio u narednom periodu, imamo li konkretne poteze koji se odnose na visokoobrazovane kvalificirane radnike u turizmu? Ovo se konkretno odnosi na fakultete i smjerove na fakultetima koji se odnose na turizam ili su srodni turizmu.

Pozder: Prema procjenama stručnjaka koji su radili na izradi Strategije razvoja turizma FBiH 2022 - 2027. u narednih pet godina u turizmu bismo mogli trebati novih 12.000 radnika i radnica. Ovaj broj sugeriše da je nužno već sada početi razvijati nove školske i studijske programe, ali i raditi na prekvalifikaciji i dokvalifikaciji trenutno aktivne radne snage, te partnerski pomoći privatnom sektoru da turizam postane poželjno i isplativo tržište na koje će radna snaga rado aplicirati i tu se zadržavati. Ovo je zadatak za široke konsultacije sa privrednicima iz ove oblasti ali i obrazovnim institucijama koje moraju dati svoj doprinos, ali ono na čemu će FMOIT raditi jeste jačanje međunarodnih partnerstava, kao što je međunarodna certifikacijska shema UNWTO TedQual čime će i konkurentnost univerzitetskih institucija FBiH biti povećana. 
Kako bi se unaprijedio sistem obuka na radnom mjestu, u narednom periodu pokrenut će se program „Putevi ka profesionalizaciji“. To je program obuke i certifikacije zasnovan na industriji turizma koji će omogućiti poslodavcima da osposobe nove i postojeće radnike prema stručnim standardima i onima koji završe stručne nivoe programa uruči certificate vrednovane od strane industrije. Razvit će se program obuke i unapređenja turističkih vodiča.

Source: U kojem pravcu bi se razvijao turizam koji se odnosi na prirodnu baštinu?

Pozder: BiH je, pa tako i FBIH trenutno na začelju zemalja po procentu zaštićenog područja, a vrlo spremno se hvalimo svojim prirodnim ljepotama i bogatstvima. Da bismo očuvali ono što imamo a što smo odavno načeli, nužno je promijeniti odnos prema prirodi ali i način komunikacije o tome šta proglašenje nekog područja zaštićenim zapravo znači. Dakle, povećanje procenta zaštićenih područja je jedan od zadataka koji je pred nama i on ide ruku pod ruku sa turizmom, ali s mjerom. Nije nužno do svake naše prirodne ljepote dovesti putnu infrastrukturu ako omogućimo dostupnost na adekvatan način. Na primjer, ako ćemo na Livanjskom polju zagovarati divlje konje i njihovu zaštitu, onda kvadovima tamo nije mjesto. Ako ćemo zagovarati šetnju uz Unu ili planinarenje na Bjelašnici, onda ćemo automobile ostaviti na za to predviđenim prostorima van obuhvata u kojem će biti u koliziji sa šetnjom ili planinarenjem. Vrtače u Bosanskom Petrovcu ili slične prirodne fenomene trebamo doživjeti iz žirokoptera ili paraglajderima. Avanturistički turizam, agroturizam, ruralni turizam, niti jedna od ovih turističkih niša nisu suprotstavljene prirodnoj baštini ako ih usmjerimo adekvatno i ako uporedo štitimo prirodu zbog koje se ove grane između ostalog i razvijaju. 
 
Source: Koje aktuelne trendove u turizmu je Strategija razvoja turizma FBiH obuhvatila? Da li su se analizirali regionalni trendovi?

Pozder: Strategija je rađena u pandemiji i u postpandemijsko vrijeme. Tako da su u to vrijeme analizirani kako globalni tako i regionalni trendovi u turizmu.

Od globalnih trendova najviše se ističe onaj usredsređen na tzv. svjesnog putnika, a koji ukazuje na promjenu ponašanja turista uzrokovanu pandemijom virusa COVID-19.

U sklopu USAID-ovog projekta Turizam izrađen je izvještaj „Analiza stanja: Uticaj globalnog i razvoja turizma na sektor turizma u Bosni i Hercegovini“, u kojem su prepoznati novi trendovi u ponašanju u okviru postojećih tematskih oblasti u turizmu i putovanjima, a to je, između ostalog, težnja za prirodnim.

Na primjer, svi nacionalni parkovi bilježe ogroman porast broja posjetitelja, a predviđanja kažu da će se taj trend nastaviti i tokom narednih godina. Od nacionalnih parkova posebno bismo izdvojili NP Una, koji svojom ljepotom već osvaja srca turista regije i svijeta.

Zatim, težnja za ekološkim. Naime, pandemija je navela ljude da vode više računa o tome na koji način putuju i da traže hotele i druge poslovne subjekte koji čine sve u njihovoj moći da utjecaj na planetu svedu na najmanju mjeru. U tom smislu, i Ministarstvo je uključeno u ideju “Green destinations”, koju provodi GIZ a odnosi se na sticanje oznaka zelenih destinacija u Federaciji BiH.

Tu su i nomadska putovanja. Sve je češća pojava tzv. digitalnih nomada, koji mogu raditi bilo gdje, ne ovise o godišnjim odmorima i, prema tome, mogu neprekidno putovati. „Živjeti život u pokretu“ postaje novi trend, bez obzira na to radi li se o slobodnim pripadnicima tzv. generacije Z, milenijalcima profesionalcima koji za život zarađuju radeći pomoću laptopa ili penzionerima bez obaveza.

Jedan od trendova je usmjeren na blagostanje. On se ogleda kroz pojavu centara za dugovječnost, wellness i SPA turizam. U doba pandemije, želja za poboljšanjem zdravlja i imuniteta dovodi do toga da ljudi traže mjesta na kojima mogu unaprijediti svoje zdravlje. Naša država obiluje odličnim banjama, a banjski turizam je naročito naglašen u Strategiji.

Trend je i traganje za autentičnim. Kada je riječ o putovanjima, turisti imaju želju da iskuse nešto „stvarno“. Interakcija s lokalnim zajednicama, važan je aspekt putovanja, što je prepoznato u Strategiji na način da već postoje putovanja u kojima je moguće naučiti kako se pravi pita, domaća bosanska kafa, da vide i iskuse kako se proizvodi vino, sir, kao i predmeti od bakra i slično.

Kad je riječ o regionalnim trendovima, možemo istaći da se u velikoj mjeri preklapaju sa navedenim globalnim trendovima. 
 
Source:  Masovnost turističkih posjeta ima svoju cijenu, kako biste eventualno riješili problem zagađenja koji je produkt turističkih posjeta?

Pozder: Slažem se sa stavom da FBiH nije tržište za masovni turizam, ali čak i takav pristup nas neće i ne može u potpunosti zaštititi od negativnih posljedica. Ono što je važno reći je da je planski razvoj turizma put ka rješenju ili barem djelimičnom rješenju opterećenja na prostor i prirodu. Nulta stopa razumijevanja za bespravne ili ilegalne radnje u prirodi, od sječe šume preko gradnje u zato zabranjenim zonama, adekvatno upravljanje otpadom, korištenje obnovljivih i alternativnih izvora energije i zelene investicije u turizmu su ono što može pomoći da negativni otisak turizma na prirodu bude što manji.

Source: Kako bi se definisala zaštita kulturne baštine, kako materijalne tako i nematerijalne? Postoji li način da se regulišu unutar zaštićenih spomenika prirodne i kulturne baštine autohtoni domaći proizvodi i više uključi lokalno stanovništvo?

Pozder: Zaštita kulturne baštine je u ingerenciji Ministarstva kulture i sporta, ali kod ozbiljnog pristupa nije uputno isključiti interresorne konsultacije i saradnju. Kada govorimo o Počitelju ili našim starim gradovima poput Srebrenika, Tešnja, zaštita spomenika mora biti pomno sprovedena a njihovo uključivanje u turističku ponudu adekvatno osmišljeno i prilagođeno potrebama svakodnevnih posjetitelja ali i povremenih manifestacija. Kada govorimo o autohtonim proizvodima, važno je spomenuti i važnost autohtonih materijala, autentične arhitekture i gradnje koju smo takođe zaboravili. Postali smo poligon za gradnju etno sela koja nastaju bez ikakve veze sa našim stvarnim naslijeđem i autohtonošću, a to jeste ono što turisti i danas traže i očekuju. FMOIT je na upravo završenom pozivu za sufinansiranje projekata iz turizma potencirao da ugostitelji i iznajmljivači u ponudu uključuju autohtone proizvode proizvedene u krugu od maksimalno tri kilometra, ali i ekološki prihvatljive materijale. Mislim da je to, uz edukaciju lokalnog stanovništva, jedan od načina kako se daje podstrek autohtonom proizvodu i njegovom plasmanu.