Počinjemo redom

Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina potpisale su 1999. godine Ugovor o državnoj granici koji države stranke tog ugovora nisu ratificirale, no koji se od dana potpisa privremeno primjenjuje. Nemamo definisano razgraničenje kod Neuma, Punta Kleka koja je bila rješena sporazumom Tuđman - Izetbegović.  Politički analitičar Davor Gnjenero, ranije je naveo da je greška što sporazum Tuđman - Izetbegović nije implementiran jer da je on sproveden, Hrvatska ne bi gradila Pelješki most evropskim novcem. 

Kako je Hrvatska ušla u Evropsku uniju ako nije riješila pitanje granice

Budući da rijeka Una presijeca državnu granicu na 17 tačaka, jedan dio teritorije od kojega Hrvatska nema namjeru odustati je Stari Grad Zrinski koji se nalazi u blizini graničnog prelaza Bosanska Kostajnica. Na spisku državne imovine BiH koji je izradio OHR, nalaze se i otoci u neumskom zaljevu Veliki Školj i Mali Školj koji pripadaju našoj zemlju, iako hrvatska vlada pokušava osporiti bh. suverenitet nad tim otocima, kao i na poluotoku Klek (rt Ponta Kleka).

Naravno, problematiziran je i Pelješki most, odnosno onemogućavanje BiH da ima otvoren pristup moru.

Također, Aerodrom Željava kod Bihaća praktično je smješten u dvije države, od kojih se turistički dio nalazi u Hrvatskoj, a pista u BiH. Nekada je to bio najveći aerodrom u bivšoj Jugoslaviji, a uništen je 1992. godine.

Iako su fizički dva dijela aerodroma udaljeni 300 metara, budući da se nalaze u različitim državama potrebno je putovati više od 20 kilometara ukoliko iz BiH idete posjetiti turistički dio u kojem se nalazi stari avion bivšeg aerodroma u Hrvatskoj preko graničnog prijelaza Izačić.

Hrvatska je na osnovu privremeno utvrđenih granica sa BiH, odnosno Sporazuma Izetbegović-Tuđman ušla u Evropsku uniju jer nikada ne bi mogla biti država članica da su njene granice neutvrđene.

Pitanje Trgovske gore

Sliv rijeke Une kao i 13 općina na tom području te njihovi stanovnici, četvrt miliona njih uznemireni su zbog planova za Trgovsku goru. Trgovska gora trebala bi predstavljati odlagalište za radioaktivni otpad. Još ranije je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac upozoravao o ovom problemu, pitanje je još uvijek otvoreno te se u upozorenjima navodi da lokacija koja je na samoj granici sa našom državom nije adekvatna za dugoročno skladište nuklearnog otpada. Ekolozi javno upozoravaju da je važno da se insistira da se svi međunarodni predstavnici aktivno uključe u rješavanje problema. Moglo bi se smatrati da je ovo jedino pitanje ili problem oko kojeg su jedinstveni svi bh. političari. 

"Hrvatska nema nikakav interes niti da ugrozi sebe i svoje stanovnike, a kamoli stanovnike susjedne nam drage i prijateljske Bosne i Hercegovine", odgovorio je hrvatski premijer Andrej Plenković na pitanje zašto Hrvatska ne odustaje od izgradnje odlagališta za nisku i srednje radioaktivni otpad na lokaciji Čerkezovac na Trgovskoj gori, nedaleko granice sa BiH.

"Odabir lokacije je autonomna odluka hrvatske Vlade, na toj lokaciji neće se odlagati istrošeno gorivo iz nuklearke, a pri izgradnji poštivat će se najviše sigurnosne standarde", dodao jePlenković na konferenciji za novinare nakon sjednice dviju vlada iz juna ove godine. 

Aerodrom Trebinje: Ekološki ili sigurnosni problem, u to još niko nije siguran 

Iako je vlast u Republici Srpskoj, na čelu sa Dodikovim SNSD-om, pompezno, decenijama najavljivala famozni aerodrom u Trebinju, još uvijek konkretnih pomaka nema. Ono što se čeka, kako je naveo direktor Aerodroma Trebinje Mladen Stanković, jesu aminovanje iz Predsjedništva i ekološke dozvole, a inače sve ide po planu. Ali, dubrovačka javnost, barem je tako po pisanju Večernjeg lista, uznemirena. Iako je isprva bilo govora o sigurnosnim izazovima, Dubrovčani su se ipak okrenuli ekološkim temama u prvom planu. Ono što je tačno jeste da Dubrovnik ima faktični monopol na zračni promet u ovom dijelu Dalmacije, sa istočnom Hercegovinom u zaleđu. Aerodrom u Čilipima je najveći privredni subjekat južnog dijela dubrovačkog kraja. Kod ekologije, svega nekoliko kilometara od mjesta koje su projektanti zacrtali kao lokaciju budućeg aerodroma se nalazi izvor rijeke Omble, ujedno i dubrovačko vodocrpilište, navodi Večernji list. Iako je postojala bojazan da će se ruska baza napraviti iznad Dubrovnika, to je vrlo teško izvodljivo i ne postoji sigurnosti izazov, navodi Branimir Vidmarović, jedan od najpozvanijih hrvatskih eksperata za Rusiju.

(Dnevno)politički problemi na relaciji BiH - Hrvatska 

Šta je ili ko je suština problema u odnosima BiH i Hrvatske, analizirao je akademik Žarko Papić za Source portal.  

"Ja mislim da je problem bar dvostruk. S jedne strane Hrvatska se odista, na potpuno nediplomatski i loš način miješa u unutrašnje poslove BiH, kao da je bivšu poziciju, neću da kažem NDH ili Jugoslovensku, razumjela kao neku mogućnost patronata nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini, pa onda kroz to na cijelu Bosnu i Hercegovinu, to je potpuno nedopušteno. S druge strane, i Hrvatska ima svoju ustavnu obavezu da se brine o svojim dijasporama, na način koji nije nimalo dobar. Izborna jedinica za hrvatski Sabor i za sve hrvatske izbore je i u BiH. Ako se svi sjećamo nekoliko poslanika u Saboru su ljudi koje biraju ljudi iz BiH. Na taj način mislim da to kvari normalne odnose između dvije države. Sve to zajedno se može nazvati ovako, s jedne strane s tom varijantom izbora imate sistemsko miješanje Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu. Ima to i u aktualnim političkim događajima, također miješanje druge strane. Pazite Hrvatskoj jeste u interesu da BiH uđe što prije u EU i mislim da je to nešto što bi mi s naše, bh. strane trebali koristiti.“, objasnio je Papić. 

Da su odnosi BiH i Hrvatske na najnižoj tački od Dejtona, naš sagovornik se ne slaže. 

„Ja to nikad ne bi tako rekao. Nemojte odnose između dvije države miješati sa odnosom između nekoliko političara. Činjenica jeste, vidjeli smo na Savjetu bezbjednosti kako pucaju svađe između srpskog ambasadora i albanskog ambasadora, a onda između Komšića i hrvatskog ambasadora, što je usputno rečeno otišlo u brukanje u čitavoj međunarodnoj javnosti. Spram Komšića, odnos je jedan problem, a ne može se iz toga izvlačiti da Hrvatska ima loš odnos prema cijeloj Bosni i Hercegovini. Priroda je stvari da ti odnosi objektivno nisu loši. Naravno, političari ponekad kvare zbog svojih ovakvih ili onakvih interesa, ali u suštini stvari sve bi to u regionu moralo biti na dobar način postavljeno normalno.“, zaključuje Papić za Source digresijom da, kako kaže, Jadransko more doživljava kao svoje.

Ne može se tek tako olako ignorisati činjenica da BiH i Hrvatska imaju najdužu kopnenu granicu i da su itekako u društvenom kontekstu povezane. To bi zaista trebalo proizvesti saradnju, zajednički napredak, graditi odnose na povjerenju i zajedničkim sastancima o interesima dvije strane. Ali, kako cjelokupne odnose između dvije nezavisne i suverene države razdvojiti od međusobnih odnosa nekoliko političara, postaje izazov. Dakako, međusobni odnosi bh. i hrvatskih političara nisu uvijek i nužno loši. Potrebno se prisjetiti sastanaka, privatnih, predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića i predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika na otoku Hvaru i privatnom posjedu Milanovića. Također se primjećuje i bliska veza između hrvatskih političara i stranaka čiji je predznak nacionalno hrvatski. Itekako ne treba ignorisati tendencije Hrvatske da se pitanjima Hrvata u BiH bavi isključivo i samo iz Zagreba. Zbog svoje moći koja potiče iz druge države, može se kazati imperijalistički, nastoji dobiti ono što je već započeto i presuđeno za UZP ali i dalje u idejnom obliku na štetu nehrvatskog stanovništva u Hercegovini. 

(Erna Hadžić)