Ove morske pse dugo se smatralo izumrlima u ovom području, pa je snimka nekoliko jedinki na istom mjestu iznimno značajna i budi nadu za njihov opstanak. Kosanovićeva snimka odjeknula je među stručnjacima za zaštitu prirode i ljubiteljima podmorja u Hrvatskoj. Predstavlja jedno od najvažnijih podvodnih otkrića i ukazuje na potrebu daljnje zaštite ove kritično ugrožene vrste.

Prije nekoliko godina na zagrebačkoj ribarnici na Dolcu pojavio se mladi sklat (lat. squatina squatina, eng. Angel shark), što je iznenadilo naučnike i organizacije za zaštitu prirode. Vjerovalo se da je ova kritično ugrožena vrsta gotovo izumrla u Jadranskom moru. Istraživanja potaknuta tim otkrićem pokazala su da sklatovi još uvijek žive u Jadranu, ali do sada nije bilo snimaka živih jedinki u njihovom prirodnom staništu.

- WWF već pet godina radi na istraživanjima i zaštiti sklatova kroz niz projekata. Snimke našeg suradnika Nikole Kosanovića potvrđuju prisutnost sklata u Zadarskom arhipelagu. Ova priča o zaštiti sklatova postaje sinonim za borbu protiv gubitka bioraznolikosti Jadranskog mora, ali i za očuvanje kulturnog identiteta lokalnih zajednica. Sklatovi su nekada bili neodvojiv dio njihova identiteta, i želimo da tako ostane, rekao je Patrik Krstinić, voditelj programa za more u WWF Adriji.

WWF i Institut za oceanografiju i ribarstvo započeli su 2019. godine istraživanje broja jedinki sklata u našem moru. Rezultati su pokazali da se populacija sklata, nekada raširena cijelim Jadranom, sada svodi na mali dio oko molatskog otočja. Ta populacija predstavlja posljednju nadu za očuvanje ove vrste, koja je nekada bila široko rasprostranjena po cijelom Sredozemlju i istočnom Atlantiku. Danas je njihova prisutnost ograničena na nekoliko manjih područja, uključujući Zadarski arhipelag.

- Prošlo je pet godina od početka naše kampanje za očuvanje sklatova u Jadranu i ponosan sam na hrvatske ribare koji su prepoznali važnost ove priče. Oni su ključni za očuvanje sklata, rekao je Pero Ugarković iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo. "Lako je pričati priču, ali rad na terenu je ključan, zato zahvaljujem svim ribarima koji brzo puštaju ulovljene sklatove. Već vidimo pozitivne rezultate, dodao je.

Sklatovi izgledaju poput raža, zakopavaju se u pjeskovita i muljevita dna te love iz zasjede, a mogu narasti preko metar i pol. Umjesto da se love i prodaju za malu cijenu, sklatovi bi mogli postati atrakcija koja bi donijela korist otocima Molatu, Silbi i Olibu, ali i cijeloj Zadarskoj županiji.

Kanarski otoci su primjer gdje se nalazi najvitalnija populacija sklatova, a ronioci plaćaju značajne svote da bi ih vidjeli. Sklatovi nisu opasni za ljude, mogu narasti do 2 metra i vrlo su skroviti, pa je svaka snimka ili fotografija prava poslastica za podvodne fotografe. Važno je napomenuti da je uznemiravanje ove strogo zaštićene vrste kažnjivo zakonom, posebno fizički kontakt ili ometanje njihovog slobodnog kretanja.