Hadžić smatra da je standard života bh. građana slabiji u odnosu na prethodni period.

“Inflacija je na neki način napravila popriličnu štetu našem društvu. Donosioci odluka su pustili da inflacija eksplodira, a mi smo kao struka nastojali i pokušavali dati određene smjernice i prijedloge da ne bude tako drastičan rast cijena. Dakle, inflacije bi bilo svakako, ona je uvezena i nismo je mogli proizvesti u BiH, ali ona je mogla biti manja. I taj segment usklađivanja plata nije pratio rast cijena u BiH iako danas mi statistički inflacije više i nemamo. Inflacija je danas u pet mjeseci u FBiH 1,2 posto, a na nivou BiH oko dva posto što znači da je po ovome ona nešto veća u Republici Srpskoj, ali kada je riječ o tim nekim statistikama do četiri posto se ona toleriše u ekonomskom smislu”, rekao je Hadžić.

“Izazovna godina” 

Naglasio je i to da je ova godina veoma izazovna.

“Mi smo kao struka najavili dolazak ekonomske krize i u sljedećoj godini će penzioneri imati jedan problem u smislu vrlo skromnog usklađivanja penzija u FBiH i iz današnje perspektive ne možda veće od dva procenta i to je tako jer to diktiraju zakonske formule, a opet možda neće biti ni vanrednog usklađivanja jer možda neće biti uslova za to. Ipak ima vremena, tačnije pola godine, da donosioci odluka ovo promjene prije svega reformom poreskog sistema i da se faktički krene s ubrzanjem ekonomske aktivnosti. Čuli smo da će biti upućeni i fiskalni zakoni, ali je bitno u kojoj formi – nacrt ili prijedlog. Ako bude nacrt to će se odužiti i neće biti prije naredne godine, a ako bude prijedlog postoji mogućnost da ti zakoni stupe na snagu krajem 2024. U međuvremenu se mogu donijeti neke kratkoročne mjere da se stimuliše kupovna moć građana, a što se više puni budžet to je bolje za penzionere”, dodao je Hadžić.

Osvrćući se na statistiku zaposlenih i nezaposlenih, Hadžić je pojasnio da postoje dva zvanična podatka od statističkih agencija.

“Ukoliko gledate anketu o radnoj snazi vidjet ćete jednu vrstu podataka koji se tiču i zaposlenosti i nezaposlenosti, a sdruge strane, imate registrovanu zaposlenost i nezaposlenost i riječ je o podacima poreznih uprava FBiH i RS. Dakle, kada vidite njihove podatke tačno znate koliki je stvarni broj zaposlenih za koji se uplaćuju doprinosi. Malo je problematično koliko zaista imamo nezaposlenih jer uvijek postoji dilema da li je stvarno tačno da je njih 300.000 u BiH pa se nekako uvijek šokiramo kako je to 30 posto, ali s druge strane, ako gledate izjave poslodavaca da ne mogu naći dovoljno radnika na tržištu za određene poslove i onda se postavlja pitanje da li su dovoljno plaćeni”, istakao je Hadžić.

“Treba ‘prečešljati’ evidencije u Službama za zapošljavanje”

Međutim, Hadžić je mišljenja da su na relaciji poslodavac – radnik različita tumačenja.

“Poslodavci kažu da ne mogu pronaći radnika i da će ga platiti koliko god on želi, međutim, njih nema u BiH jer se oni samo statistički vode tu kao nezaposleni na evidencijama Službi za zapošljavanje. I tu sada dolazi do velikog raskoraka. Dakle, sada je stvarna stopa nezaposlenosti nekih 13 posto ako gledamo po anketi i to je poprilično dobro iako ima još dosta prostora za smanjenje, međutim, mi bismo trebali malo ‘prečešljati’ službe za zapošljavanje kako bismo imali u uvid koliko je tu osoba stvarno zbog traženja posla, a koliko zbog zdrvatsvenog osiguranja. Zdravstveno osiguranje će imati i dalje, nije uopšte sporno da će imati te beneficije, ali se mora znati koliko je stvarno nezaposlenih u BiH”, naveo je.