Najčešći razlozi, zbog kojih su građani dolazili u Hitnu pomoć, su gastrointestinalna oboljenja.

Prema riječima dr. Mirsada Hošića, specijaliste urgentne medicine, jako je puno građana sa stomačnim virusima, a simptomi su povraćanje i proljev, te kardiovaskularnih bolesnika, a prednjače hipertoničari i oni koji imaju anginozne tegobe.

“Veoma često nam se obraćaju i neurološki pacijenti, oni sa abdominalnim kolikama, bolovima u bubrezima. S obzirom da je vrijeme kada, zbog vrelina, pijemo više tečnosti, oni koji imaju probleme sa bubrezima, kamenac se pokrene i javljaju se bolovi. Svakodnevna su i kolabiranja građana na ulicama, u javnim gradskim vozilima u javnim ustanovama. Evidentno je da Hitna pomoć nikada tokom jedne noći nema manje od 100 do 120 pacijenata. To je i razumljivo s obzirom da u gradu trenutno boravi jako puno stranaca, naročito onih koji dolaze iz Azijskog područja. Oni se liječe jedino u Hitnoj pomoći”, navodi Hošić za Faktor.

Iako je Zavod za hitnu medicinsku pomoć organiziran da može pružiti zdravstvenu uslugu svima koji im se obrate, Hošić ističe da je ipak evidentno da su ljekari u Hitnoj pomoći opterećeni nepotrebnim stvarima.

“Dolaze nam ljudi koji zaista ne bi trebali biti u Hitnoj pomoći. Ne možete čim dobijete temperaturu ili u danu jednom povratite i imate jednom proljev, doći u Hitnu pomoć, a da kod kuće niste pokušali sniziti temperaturu. U tom trenutku takvi pacijenti možda su uzeli termin pacijentu koji ima ozbiljnijih zdravstvenih tegoba ili mu je ugrožen život”, navodi.

Dodaje da je jako puno pacijenata koji su se vratili s mora sa opekotinama na koži prvog stepena.

“Posebno bih istakao naše ambulante za povrede i bolesnu djecu. Nikada ispod 60 pacijenata nemamo i to je puno ako znamo da radnim danima rade sve službe u domovima zdravlja. To je podatak iz našeg centralnog objekta, plus periferni objekti koji također imaju povećan broj pacijenata. Kada je riječ o djeci, i tu su febrilna stanja sa simptomima proljeva, povraćanja, visoke temperature. Znamo da je stanje u cijelom zdravstvu u KS prenapregnuto, da je vrijeme godišnjih odmora, nedostaje kadra, i zbog toga bih zamolio građane da na prvu temperaturu ili povraćanje ne idu odmah u Hitnu pomoć. Ako se tegobe nastave prvo treba otići svom ljekaru, a u noćnim satima Hitna pomoć je uvijek tu da pomogne”, ističe Hošić.

Više je razloga povećanog broja građana koji se žale na stomačne tegobe, koje prate proljev i povraćanje. Hošić kaže kako su odgovorni enterovirusi, rotavirusi koji je najčešći uzročnik akutnog infektivnog proljeva.

“Najčešći razlozi su, voće i povrće koje ili nije dobro oprano ili nije dovoljno termički obrađeno. To je sasvim dovoljno da imate problem te vrste”, napominje Hošić.

Meteorolozi u u narednim danima najavljuju paklene vrućine.

Hošić savjetuje da svi oni koji to mogu, a naročito rizične grupe, stariji i hronični bolesnici, djeca i trudnice, izbjegavaju boravak na otvorenom u periodu od 11 do 17 sati.

“Jako je važno unositi dovoljno tekućine, najbolja je obična voda, svježe cijeđeni sokovi ili biljni čajevi. Radne obaveze, ako je moguće, obaviti u ranim jutarnjim i večernjim satima. Svjesni smo da to svi sebi ne mogu priuštiti jer ljudi moraju raditi. Zato, ukoliko se pojave simptomi sunčanice, kao što su vrtoglavica, glavobolja, povraćanje, gubitak svijesti, odmah treba zvati najbližu zdravstenu ustanovu. Kod lakših slučajeva dovoljno je da osoba boravi u hladnijoj prostoriji i pije dovoljno tekućine. Ako je potrebno popiti analgetik i simptomi će proći u roku od dan ili dva”, kazao je Hošić.