Nakon višegodišnje blokade izbora vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine, visoki predstavnik Christian Schmidt u izbornoj je noći Opštih izbora, prije dvije godine nametnuo, izmjene Izbornog zakona koje se odnose funkcionisanje Doma naroda Parlamenta Federacije BiH. Odluka je uslijedila nakon višemjesečnih pregovora sa američko-evropskim posrednicima, koje su završile fijaskom.

„Za sudbinu ove zemlje ključno je da više ne bude blokada. Zbog toga sam nametnuo mjere koje će unaprijediti funkcionalnost institucija u Federaciji BiH”, rekao je Schmidt u izbornoj noći prije dvije godine.

Posljednja faza presude
Izmjene su samo dijelom omogućile Hrvatima komotno učešće u vlasti kroz povećanje izbora delegata u Dom naroda po nacionalnom ključu, pa je za potpunu implementaciju bila potrebna još jedna „intervencija” pola godine kasnije, ovog puta na Ustav Federacije. Tom izmjenom više nisu bila potrebni potpisi oba potpredsjednika Federacije za potvrđivanje nove vlade pa je predsjednici ovog entiteta Lidiji Bradari (HDZ) bio otvoren put za potvrđivanje nove izvršne vlasti samo sa potpisom srpskog potpredsjednika. Intervencija Schmidta uslijedila je nakon što je potpredsjednik iz reda bošnjačkog naroda Refik Lendo (SDA), uslovljavao davanje potpisa ulaskom SDA u vlast.

Izmjene Izbornog zakona BiH koje su nametnute u izbornoj noći 2022. dijelom ispunjavaju presudu u predmetu Ljubić, koja se odnosi na izbor delegata u Domu naroda Federacije BiH. Presuda u predmetu Kovačević, mogla bi sada sve to da zakomplikuje jer Veliko vijeće Suda u Strazburu zasjeda ovog mjeseca po žalbi BiH u predmetu Slaven Kovačević. Radi se o posljednjoj fazi presude iz maja prošle godine kojom je utvrđeno da je prekršeno aktivno biračko pravo apelanta.

„Bosna i Hercegovina je prekršila član 1. Protokola br. 12 (opšta zabrana diskriminacije) Evropske konvencije o ljudskim pravima u pogledu Kovačevićeve nezastupljenosti u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i Predsjedništvu BiH”, navedeno je pored ostalog u sažetku presude.

Sud je utvrdio da konstitutivni narodi očigledno uživaju privilegovan položaj jer je trenutni politički sistem etničku zastupljenost učinio relevantnijom od svih drugih, a na taj način pojačao etničke podjele u zemlji. Suština je da konstitutivni narodi imaju više prava, kao i činjenica da se krše prava onih koji ne mogu birati predstavnike na teritoriji drugog entiteta. Ili da budu birani.

Bosna i Hercegovina će se braniti pred sudom kao i u svim ranijim presuda, a konačnu odluku od tome daje Veliko vijeće u procesu žalbe, koju je država pokrenula. Zbog te presude u Strazbur će i visoki predstavnik kao prijatelj suda ili amicus curiae. Ukoliko žalba ne bude uvažena, izmjene koje su do sada nametnute kroz Izborni zakon ili Ustav Federacije biće u najmanju ruku upitne, jer se tim izmjenama proširio etnički okvir na koji je Sud u Strazburu ukazivao u svim presudama.

„Nikakav prijatelj suda, on želi biti treća strana, bez saglasnosti Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira (PIC)“, kaže Kovačević, koji tvrdi da je stvarni razlog Schmidtovog pojavljivanja u Strazburu zaštita etničkog sistema u BiH.

S druge strane iz OHR-a napominju da će se visoki predstavnik pojaviti pred sudom kako bi im dao „nezavisne informacije”.

„To je uobičajena praksa, kako su visoki predstavnici ranije činili u mnogim drugim predmetima. Visoki predstavnik ne zauzima stranu nego daje svoj doprinos kao konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma kako bi pružio informacije o dejtonskom okviru”, saopšteno je iz OHR-a.

Bošnjački politički predstavnici smatraju Schmidta produženom rukom zvaničnog Zagreba, s obzirom da, kako kažu, gubljenje etničkog prefiksa nije u interesu aktuelne vlasti. U više navrata su ga prozivali zbog navodne diskriminacije Hrvata u BiH, što se kažu nabolje vidi kroz izbor člana Predsjedništva BiH oličenog u Željku Komšiću, „izabranog glasovima Bošnjaka” (Željko Komšić je izabran po Ustavu BiH kao jedan od dva člana koji se biraju na području FBiH, op.).

Ukoliko bi presuda iz Strazbura u slučaju Kovačevi bila implementirana, građanski princip bi bio iznad etničkog. Ipak, malo je vjerovatno da bi se to desilo čak i u slučaju implementacije presude, jer nijedna do sada nije ugledala svjetlo dana u Ustavu BiH s obzirom da je za to potrebna entitetska većina, za čije ukidanje Srbi i Hrvati nikada neće podići ruku u parlamentu, smatra DW.

„Duboko sam uvjeren da nije primjereno niti u formi prijateljskog mišljenja Evropskom sudu za ljudska prava, da visoki predstavnik uzima učešće u predmetu ‘Kovačević protiv Bosne i Hercegovine u kojem se brane principi građanskog političkog predstavljanja”, saopšteno je iz kabineta potpredsjednika Federacije BiH Refika Lende (SDA). Kaže da je neprihvatljivo da on vlastitim i autoritetom međunarodne zajednice podrži ostvarivanje ciljeva hrvatske nacionalne politike i principa etničkog političkog predstavljanja.

„Posebno je štetna politička poruka koja se izvodi iz takve njegove odluke, a implicira podršku ciljevima hrvatske nacionalne politike u Bosni i Hercegovini'”, navodi Lendo.

Presuda Kovačević nije ono što treba međunarodnoj zajednici u ovom trenutku s obzirom da bi to tražilo promjenu kompletnog ustavnog sistema zemlje i Dejtonskog mirovnog sporazuma koji je zaustavio rat i ostavio nefunkcionalan sistem podložan blokadama svake etničke grupe bez bilo kakvog ograničenja, stoji u analizi DW-a.

Komentar na pojavljivanje Schmidta pred sudom stigao je i izvan granica BiH.

„Pozivam visokog predstavnika Schmidta da se uzdrži od bilo kakve samoinicijativne intervencije u slučaju Kovačević, čak i kao privatna osoba. Njegov mandat je da nadgleda provođenje Dejtonskog sporazuma kao i poštovanje odluka Evropskog suda za ljudska prava, a ne da ih pokušava osporiti”, napisala je na svom X nalogu evroparlamentarka iz Holandije Tineke Strik.

Slučaj je dobio i novu dimenziju nakon što je po nalogu kancelarije zastupnika BiH u Strazburu zatraženo preispitivanje nacionalnog identiteta apelanta. Ministar pravde Bosne i Hercegovine Davor Bunoza (HDZ BiH), negira da HDZ želi osporiti Kovačeviću da je pripadnik iz reda Ostalih, jer je, kako se navodi, mijenjao nacionalnu pripadnost. Prethodno je CIK odbio dati agentima suda podatke o etničkom izjašnjavaju Kovačevića, pozivajući se na Zakon o zaštiti ličnih podataka.

„Nije mi poznato da bilo koja stranka u BiH nastoji oboriti presudu Evropskog suda. Jasno je da se BiH mora braniti pred Evropskim sudom za ljudska prava u svim predmetima, iskoristiti sva sredstva, pa tako i u predmetnom slučaju“, rekao je Bunoza, zaključivši u jednoj od svojih izjava da BiH brani Ustav, takav kakav je.

Slučajevi Sejdić-Finci, Zornić, Ilijaz Pilav, Pudarić i mnogi drugi, te višegodišnje čekanje na njihovu implementaciju, samo su jedna ili druga strana iste medalje koja je personifikacija nefunkcionalnog sistema, izgubljenog u svakom obliku poštovanja ljudskih prava. Javnost u BiH preko deset godina čeka na sprovođenje presude Sejdić i Finci, pa stručnjaci i ovu vide samo kao alat za političko prepucavanje koje sada ima i međunarodni karakter. Ukoliko bude potvrđena, njena implementacija ništa bitno neće donijeti u praksi smatra većina pravnih stručnjaka, jer nema političke volje za izmjenom Ustava za šta je neophodna dvotrećinska entitetska većina.

(Erna H.)