Cilj zakona je bez obzira na zdravstveno osiguranje odvojiti na evidenciji nezaposlenih aktivne od neaktivnih tražilaca posla.

"Podržavamo da se ide u rješavanje ovog teškog, otvorenog pitanja ali sa jednom notom koja se veže za Ministarstvo zdravstva FBiH i novi zakon o zdravstvenom osiguranju koji vidimo kao put za rješavanje ovog pitanja, jer bez toga nema apsolutno rješenja", kazala je federalna zastupnica Alma Kratina (DF).

U raspravi je učestvovala i zastupnica Kristina Šimović (HDZ). "Nacrt zakona je bio prije četiri mjeseca, nije prošao Dom naroda Parlamenta FBiH i ponovo ga imamo na klupama. Ništa novo nismo dobili. Prvo, član 30. razdvajanje aktivnih i pasivnih tražilaca posla je apsolutno nemoguće bez reguliranja Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Meni upada u oči priča da će osoba koja je uhvaćena u radu "na crno" biti izdvojena iz evidencije nezaposlenih. Mislim da tu mi njih kažnjavamo a ne poslodavca koji ih je doveo u takvu situaciju. Nemamo u nacrtu mišljenje kantonalnih zavoda za zapošljavanje, voljela bih zatražiti njihovo mišljenje, šta su rekli", kazala je Šimović.

Govorio je i zastupnik Eldar Čomor (SDA).

"Mi smo prije par mjeseci imali raspravu o nacrtu. Kada smo prošli put pričali, pitali smo vas za zdravstveno osiguranje, aktivno-pasivno traženje posla, jeste li to riješili u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, prije nego ste ponovo uputili u Parlament FBiH nacrt? Ne treba kažnjavati radnike koji su nađeni "na crno"! Treba kazniti poslodavca koji lopovija i zabraniti mu bilo kakav pristup više javnim sredstvima, resursima, poticajima, onima koji su uhvaćeni u nelegalnim radnjama, a ne kažnjavati onoga ko je imao nesreću da ga zapadne takav poslodavac", rekao je Čomor.

Zastupnicima se nakon rasprave obratio federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić (NiP) koji nije prokomentirao zašto se u zakonu kažnjavaju nezaposleni kod rada "na crno" a ne poslodavci.- Volio bih da svaki građanin ove države i svaki privrednik postave sebi nekoliko pitanja. Prvo je, da li privrednicima trebaju uopće radnici? Drugo je, da li radnicima treba posao? I treće pitanje, da li ovoj zemlji uopće trebaju ljudi? Ako je odgovor "ne", onda nam ne treba ovaj zakon.

Ovaj zakon je odavno uradila RS koja sada ima oko 50-60 hiljada nezaposlenih. Trenutno na Federalnom zavodu za zapošljavanje imamo 262.000 nezaposlenih. Od tog broja dvije trećine uopće ne traže, ne trebaju i neće posao! Vi nazovete čovjeka a on kaže: "Ne treba, radim u Njemačkoj, ovdje samo dođem da se prijavim na biro za zapošljavanje." A onda kada poslodavac traži da uveze nekog radnika izvana, onda mu kažu imamo nekog bravara na zavodu, a ovaj u Njemačkoj radi - ispričao je Delić.

Govorio je i o zdravstvenom osiguranju. - Ako nama ne treba razvoj ove zemlje, onda nemamo o čemu pričati. Postavit ćemo pitanje zdravstvenog osiguranja, ali ono nije elementarno kada je ovaj zakon u pitanju.

Ono se ne mora ni dogoditi. Suštinska reforma bi bila kada bismo izdvojili zdravstveno osiguranje iz, zamislite sada, zavoda za zapošljavanje. Sto puta sam govorio da smo mi jedinstvena država u svijetu u kojoj čovjek kada želi da ima zdravstveno osiguranje ode u zavod za zapošljavanje. Zar ne bi trebao ići u zavod zdravstvenog osiguranja?Ne postoji opcija da neko ostane bez zdravstvenog osiguranja i mi smo to pažljivo pripremali. Volio bih da privrednici dođu za govornicu i kažu imaju li potrebu za radnicima, ali i da radnici kažu trebaju li posao. Federalni zavod za zapošljavanje je usaglašen sa ovim zakonom.

Treba da razdvojimo aktivne od neaktivnih tražilaca posla bez obzira na zdravstveno osiguranje - rekao je Delić.

(Ajdin B.)